Foto: FAH

SVJETSKI stručnjaci Međunarodnih udruga za istraživanje medvjeda nude pomoć vladama Slovenije i Hrvatske

"Povodom postavljanja žilet-žice na pograničnim područjima Hrvatske i Slovenije svjetski, stručnjaci apeliraju na vlade ove dvije zemlje da razmisle o posljedicama postavljanja ograda koje prijete europskoj bioraznolikosti.

Međunarodno udruženje za istraživanje i upravljanje medvjedima (IBA) i Specijalistička grupa stručnjaka za medvjede (BSG), članice Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), zabrinuti su zbog postavljanja žičanih ograda duž slovensko-hrvatske granice. Stručnjaci za velike zvijeri iz projekta LIFE DINALP BEAR također su članovi ovih uglednih udruženja koja se bore za očuvanje svih svjetskih vrsta medvjeda.

Nude pomoć Hrvatskoj

IBA je profesionalno udruženje biologa koji surađuju na znanstveno-utemeljenom upravljanju i očuvanju svih osam svjetskih vrsta medvjeda, a sačinjava ju gotovo 600 stručnjaka za medvjede iz 47 različitih zemalja koji organiziraju međunarodne konferencije, objavljuju znanstveni časopis „Ursus“ i sponzoriraju istraživanja i projekte očuvanja medvjeda diljem svijeta.

BSG je jedna od 130specijalističkih grupa stručnjaka unutar IUCN-a, najveće i najstarije organizacije za očuvanje prirode na svijetu. BSG broji 190 članova koji predstavljaju gotovo sve zemlje na kojima obitavaju medvjedi. Više o ovoj organizaciji možete pročitati na: www.bearbiology.com.

Europa se još uvijek može pohvaliti područjima na kojima obitava velik broj različitih vrsta velikih sisavaca. Velike zvijeri, kao što su smeđi medvjed, vuk i eurazijski ris prioriteti su očuvanja na području Europske unije, a nalaze se u Prilogu II i Prilogu IV Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (Direktiva 92/43/EEC). Upravljanje i zaštita ovih vrsta je zahtjevna zbog njihovih velikih prostornih potreba: uspješnost očuvanja na području Europe ovisi o mogućnosti da se populacije ovih divljih životinja prošire te da se jedinke unutar pod-populacija mogu neometano kretati.

Europska Direktiva nalaže da zemlje-potpisnice moraju osigurati sustav međupovezanosti zaštićenih područja na kojima obitavaju mnoge vrste divljih životinja. Područje Dinarida dom je jedne od najvećih i najvažnijih pod-populacija smeđeg medvjeda u Europi: dinarsko-pindska populacija sastoji se od međusobno povezanih pod-populacija koje se protežu od Grčke preko Makedonije, Albanije, Crne Gore, BiH, Srbije i Hrvatske do Slovenije. Hrvatska i Slovenija posebno su važne u ovoj mreži međusobno povezanih pod-populacija jer obje predstavljaju središte medvjeđeg staništa, ali i arene za migracije divljači prema udaljenim planinskim staništima (na primjer, Alpama).

Ozbiljne ozljede i smrt životinja

Povezanost okoliša određuje koliko će kretanje životinja biti olakšano (šumska ili planinska područja, područja pod Natura 2000 zaštitom) ili pak otežano (antropogene strukture kao što su autoceste, mostovi, ograde), što je prepoznato kao jedan od najutjecajnijih faktora na očuvanje smeđeg medvjeda u sklopu Europskog Akcijskog plana zaštite smeđeg medvjeda u Europi koji je prihvatila i Europska komisija.

Povezanost staništa od presudne je važnosti jer omogućava medvjedima da se kreću u potrazi za sezonski dostupnom hranom, partnerima za parenje te osigurava oporavak područja visoke smrtnosti jedinki medvjeda. Najvažnije od svega, kontakt među pod-populacijama onemogućava genetsku i demografsku izolaciju koja može uzrokovati i izumiranje lokalnih populacija.

Postavljanje žilet-žice duž slovensko-hrvatske granice direktno je „presjeklo“ središnje područje distribucije i povezivanja populacija smeđeg medvjeda što onemogućava njihovo kretanje i održavanje veza među pod-populacijama. Ovo predstavlja veliku prijetnju populaciji smeđeg medvjeda, ali i očuvanju pod-populacija u zemljama kao što su Slovenija, Hrvatska, ali i drugim susjednim zemljama je su malene, lokalne populacije sada fragmentirane.

Ozbiljne ozljede i smrt divljih životinja koje se u njih upletu već su dokumentirane, a postoje i znanstveni dokazi da neprobojne ograde i barijere imaju negativne posljedice na distribuciju i očuvanje sisavaca. Zbog toga su ograde od žilet-žice u sukobu s glavnim ciljem Strategije bioraznolikosti Europske unije (EBS) koja se zalaže za „zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i degradacije ekosustava unutar EU do 2020. godine, oporavljanje istih koliko god je to moguće te pomoću europskih doprinosa zaustaviti smanjenje bioraznolikosti na svjetskoj razini“.

"Razmotrite posljedice"

Zaštićena područja, poput onih unutar Natura 2000 mreže, njihov integritet i međusobna povezanost čine kamen temeljac europske „Zelene infrastrukturne strategije“ i nužne su za kretanje i disperziju vrsta, smanjivanje fragmentacije staništa te stvaranje zdravijih i otpornijih ekosustava (a time i populacija divljih životinja).

Stoga IBA i BSG apeliraju da vlade Republike Slovenije i Republike Hrvatske razmotre posljedice postavljanja ograda duž svojih granica, mogućnosti uklanjanje istih ili barem dijelova istih, stvaranje mjera ublažavanja posljedica ograda po populacije divljih životinja te shvate ograde kao privremeno rješenje koje je potrebno što prije ukloniti. Ukoliko ograde postanu trajno rješenje, poništit će desetljeća međunarodne suradnje pograničnih projekata očuvanja divljih životinja te ugroziti relativno zdrave metapopulacije velikih zvijeri.

Stručnjaci iz IBA-e i BSG-a nude pomoć sa svim budućim planiranjem graničnih prepreka kako bi se osiguralo očuvanje velikih zvijeri te povezanost staništa brojnih divljih životinja.

Stručnjaci u IBA i BSG udruženjima shvaćaju da je trenutna situacija jako komplicirana i zahtjevna svim zemljama koje su pogođene velikim valom migrantske krize, no neprobojne žičane ograde imaju neplanirane i nenamjerne, ali jako ozbiljne posljedice za dugoročni opstanak populacija velikih divljih zvijeri", stoji u priopćenju.