Tadić: Sanadera mogu pitati samo "Tko je ovdje lud?"
"KADA sam čuo što je Sanader rekao, da se Rehn zabunio i da smo sa Italijom i Slovenijom potpisali samo zaključak, a ne sporazum, odmah sam pronašao izjavu za tisak MVP-a iz lipnja 2004." - govori saborski zastupnik HSP-a Tonči Tadić.
"Tu se vidi da se državni tajnik u Ministarstvu Hidajet Biščević sastao sa talijanskim i slovenskim kolegama u Bruxellesu, koje je izvjestio da je Sabor donio odluku o neaktiviranju ZERP-a, nakon čega je s njima potpisan sporazum o kojem Rehn govori", napominje Tadić.
Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje, upozorio je Hrvatsku da ne bi bilo dobro da jednostrano proglasi Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) u Jadranu, jer bi time prekršila sporazum između Hrvatske, Slovenije i Italije iz lipnja 2004. "Ne zaboravite da je taj sporazum Hrvatskoj otvorio put dobivanju statusa kandidata za EU" - podsjetio je Rehn na posebnoj sjednici Vlade povodom njegova posjeta Hrvatskoj.
Predsjednik Vlade je jučer samo odmahnuo rukom, dodajući da se Finac malo zabunio i da je vjerojatno želio reći da mi sa dvije četvrtine naših morskih susjeda imamo potpisan tek "zaključak", a nikako "sporazum".
Nedopustiva aljkavost hrvatske diplomacije
"Pitam Sanadera i odgovorne iz Vlade: Jesmo li potpisali sporazum za koji ne znamo da to u stvari je, ili se možda radi o nekakvom zapisniku. U svakom slučaju je to skandalozno i nedopustivo, jer se u svim dokumentima vezanima za pristupanje Uniji, kao što je primjerice "screening" za ribarstvo pojavljuje da će se "Hrvatska pridržavati sporazuma o neproglašenju ZERP-a. U svakom slučaju, radi se o nedopustivoj aljkavosti i šlamperaju hrvatske diplomacije i pitam se, ali i odgovorne u vrhu Vlade: Tko je ovdje lud?"
Ako je već nesretni sporazum potpisan, možemo li barem zatražiti reviziju sporazuma, kada nam već ide na štetu? "Prvo moraju u Vladi vidjeti je li taj sporazum uopće postoji, jer to očigledno ne znaju. Sabor je 3. lipnja 2003 donio odlulu da neće primijeniti gospodarski pojas do daljnjeg dok traju pregovori sa EU. Ali postavlja se pitanje, zašto ne aktiviramo ekološki pojas?"
"Slovenija je jednostrano proglasila gospodarski pojas u listopadu prošle godine, iz ekoloških razloga, Italija je, također jednostrano, pojas proglasila u siječnju ove. Čak je i Rehnova Finska proglasila gospodarski pojas iz ekoloških razloga i to nakon što je ušla u EU", podsjeća Tonči Tadić i dodaje: "Proglašenje gospodarskog pojasa je suvereno pravo svake države i donosi se jednostrano".
"Račan i Sanader su zbog straha od EU izigrali konsenzus o proglašenju pojasa"
"HSP je još u srpnju 2001. dao prijedlog da se proglasi gospodarski pojas, a nakon provedene saborske rasprave, radna skupina kojoj sam bio na čelu je pripremila prijedlog saboru da se do ožujka 2002 proglasi gospodarski pojas.", podsjeća Tadić, član saborskog Odbora za gospodarstvo.
"Taj prijedlog je u saboru jednoglasno prihvaćen od svih stranaka. Zbog prevelikog talijanskog izlova ribe iz hrvatskog akvatorija, tada smo od Račanove Vlade zatražili i izvješće o stanju ribljeg fonda i obalnoj straži, koju smo predlagali da se ustanovi, kako bi se to u budućnosti spriječilo", objašnjave razloge koji su stajali iza tog prijedloga.
"Račanova Vlada je tada izigrala proglašenje pojasa, a isto je, zbog straha od reakcije Unije, napravio i Sanader. On se bojao da bi proglašenje ZERP-a usporilo pregovore sa EU", objašnjava zbog čega je propao jedan od rijetkih prijedloga svih sabornika.
"Najapsurdnije je što smo upravo takvim kukavičkim pristupom izgubili eventualne pogodnosti koje smo od EU-a mogli dobiti kao kompenzaciju, da smo prije pristupanja Uniji proglasili pojas - Poljska je na primjer, pristala da stranci love u njenim vodama, ali je zauzvrat dobila velike iznose kojima je obnovila ribarsku flotu", navodi primjer iz kojeg je Hrvatska mogla naučiti, ali nažalost nije.
"Ovako ćemo ostati bez kompenzacije, ali primjer Finske nam govori i da zemlje članice mogu proglasiti pojas i nakon pristupanja EU. Konferencija o ribarstvu Europske Unije iz Venecije 2003. navodi da će se svi gospodarski pojasevi u Uniji dogovoriti sa susjedima, a primjer Slovenije i Italije nam govore da su napravile suprotno odlukama EU", podsjeća Tadić.
Sanaderov program je EU i točka
"Svako bespogovorno pristajanje na uvjete EU i pregovori koji se vode pod geslom "u Uniju pod svaku cijenu i bez obzira na posljedice", nisu u interesu Hrvatske. Sanaderovu žurbu u Uniju tadić tumači ocjenom da je jedini cilj Sanaderove vlade "ulazak u EU i točka. Sve ostalo su samo dodaci za domaću javnost."
"Drago mi je da se izvlačimo sa Zapadnog Balkana, ali pravo je pitanje koja je cijena toga; da li postoje neki džentlmenski sporazumi sa Talijanima u vezi liberalizacije tržišta nekretnina, a sa Slovencima bi doista trebalo redefinirati odnos"
"Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, liberalizacija tržišta nekretnina stupa na snagu tek četiri godine poslije potpisivanja, 2009. Međutim, što se tiče Talijana, to je moguće i prije. Talijanski građanin naravno ne može kupiti nekretninu, ali kad registrira firmu u Hrvatskoj, onda je već moguće.
"Također, već desetljećima traje spor između hrvatskih logoraša talijanskih konc logora iz Drugog svjetskog rata, koji ništa nisu dobili, dok su istovremeno talijanski logoraši iz tih logora obeštećeni. Ako već izjednačavamo Talijane u kupnji nekretnina, onda bismo i ovdje trebali povesti računa o reciprocitetu."
Tadić odbija odgovoriti na pitanje treba li Hrvatska ustrajati na proglašenju ekološkog-ribolovnog pojasa, čak i po cijenu odgode ulaska u EU: "Ne bih odgovorio na pitanje, samo ću reći da trebamo koristiti sve postojeće presedane u Uniji, kada je proglašenje pojasa u pitanju, a prije svega primjere Finske i Malte".
Zvonko Alač
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati