ŽESTOKI nastup i optužbe HSP-ovca Tončija Tadića na saborskom Odboru za gospodarstvo ´pretvorile´ su današnju, relativno mirnu, raspravu o ugovoru o nuklearci Krško u verbalni incident.

Raspravljajući o HSLS-ovu zakonskom prijedlogu da prestane vrijediti zakon o ratifikaciji ugovora o nuklearci Krško, Tadić je izjavio da se sve što je (oko Krškog) učinila hrvatska Vlada, posebice Goran Granić (potpredsjednik Vlade) i Roman Nota (pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku) ´može opisati kao kolaboracionizam´.

´Da smo na vlasti, mi bismo vam sudili, imate puku sreću da nije rat, jer znate kako bi tada prošli´, poručio je Tadić Noti praćen negodovanjem članova i mlakom reakcijom predsjednice Odbora Dragice Zgrebec (SDP).

No, Tadića to nije pokolebalo pa je, ´izražavajući zgroženost´ činjenicom da je ratifikacija tako prošla i da vladajuća koalicija nije učinila ništa u zaštiti nacionalnih interesa, u znak prosvjeda napustio sjednicu Odbora.

Bez prilike da odgovori Tadiću, dvoranu je napustio i vidno uznemireni Nota, ne želeći novinarima komentirati optužbe HSP-ova zastupnika. Mislio sam to učiniti na sjednici Odbora, no Tadić je odmah otišao, rekao je kratko Nota.

Dražen Budiša (HSLS) podsjetio je da su se promijenile okolnosti otkako je HSLS krenuo sa svojom inicijativom - slovenski parlament u međuvremenu je ratificirao ugovor o nuklearci.

Tvrdi i da je već mjesecima na djelu ´fingirana neratifikacija´ što Hrvatsku dnevno stoji 1,5 milijuna kuna.

Kao uvjet za argumentiranu raspravu o nuklearci, Budiša traži da Vlada dostavi diplomatsku notu upućenu Slovencima nakon što je Sabor ratificirao ugovor o Krškom, te HEP-ovo pismo od 10. veljače 2003. kojim se traži deratifikacija ugovora.

Bez tih dokumenata, argumenata struke i suvlasnika NEK-a teško bi se moglo kvalitetno raspravljati, ocijenio je Budiša, o čijim se prijedlozima Odbor, zbog nedostatka kvoruma, nije izjasnio.

Odbor je raspravio i okolnosti prodaje Sunčanog Hvara, a ta je tema otvorila pitanje ima li Hrvatska model privatizacije turizma.

U ime HSLS-a, predlagatelja rasprave, Joško Kontić tvrdi da je slučaj Sunčani Hvar pokazao da svi, a posebno hrvatska vlast, ne mogu voditi razvojne procese bez konflikta, a to pak koči napredak.

Pita se nije li Sunčani Hvar tema koja nadilazi Sabor, odnosno ne trebaju li se njome baviti i druge institucije. Kontić drži da prodaja te tvrtke otvara i pitanje kakav nam model privatizacije treba.

Zlatko Mateša (HDZ) smatra da je privatizacija bila i bit će glavno područje političkih obračuna u zemlji. Mateša, kao i vanjska članica Odbora Barbara Jelčić, drže da je nužan konsenzus oko modela privatizacije.

Tadić drži da je buka oko Sunčanog Hvara svojevrsna ´dimna zavjesa´ za prodaju drugih nekretnina tog poduzeća, među njima i atraktivnih teniskih terena, ali i za prodaju drugih hotela diljem Jadrana.

SDP-ovac Zorko Vidiček, kao i ministrica turizma Pave Župan Rusković drže da je odluka da se Sunčani Hvar proda Termama Čatež bila najbolja. Ta je odluka bila najbolja, no zabrinjava tendencija da politikantstvo potuče argumente i činjenica da je pod pritiskom politike ta odluka povučena, ustvrdio je Vidiček.