BLIŽI se kraj projekta "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj". Projekt traje do isteka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i u eurima, što znači još samo sljedeći mjesec. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) sa sjedištem u Zagrebu jedna je od šest udruga koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u ljeto 2022. odabralo na natječaju za sudjelovanje u ovom projektu.

Tajni kupci HUZP-a od kolovoza prošle godine prate kretanje cijena 60 proizvoda i 36 usluga u Zagrebu, Sisku i Puli, dok ostale dijelove Hrvatske "pokrivaju" tajni kupci iz preostalih pet udruga uključenih u projekt. Sve utvrđene nepravilnosti prijavljivali su Državnom inspektoratu, piše N1.

"Smisao je iznenađenje, a ono je izostalo"

Projekt je imao svoja ograničenja budući da su svi poslovni subjekti, kao i roba i usluge čije se kretanje cijena prati, unaprijed zadani. Izostao je faktor iznenađenja jer su trgovci znali koje robe i usluge tajni kupci kod njih "skeniraju".

"Mi od početka pratimo jedne te iste proizvode i usluge, a smisao tajnog kupca je iznenađenje, da nitko ne zna kada će doći i koje proizvode će popisati. Trgovci su već nakon prvog našeg izvješća vidjeli gdje i koje cijene pratimo. Da smo imali slobodu otići danas u ovaj, sutra u onaj dućan pa pratiti sad ovaj, sad onaj proizvod – bilo bi svega i svačega. Ovako 17 mjeseci pratimo jedno te isto", rekla je za N1 Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Svakog mjeseca samo poskupljenja

Ona ističe da u dosadašnjih 15 mjeseci sudjelovanja u ovom projektu, tajni kupci HUZP-a nisu zabilježili niti jedno jedino pojeftinjenje. Samo poskupljenja.

"Ako je pojeftinjenja i bilo, tada su to bile trgovačke akcije nakon kojih su cijene vraćene na staro ili cijene proizvoda ograničenih vladinim mjerama. Mimo toga, baš nijedan proizvod koji smo pratili nije pojeftinio u ovom razdoblju", ističe Knežević.

To se može pročitati i u njenim mjesečnim izvješćima. "Uglavnom samo poskupljenja, ništa nije pojeftinilo", napisala je u izvješću za ožujak ove godine. "Tajni kupci se stalno nadaju da će naići i na neko pojeftinjenje, ali ništa od toga", napomenula je u svibnju. Pa u lipnju: "Nismo još uvijek zabilježili da je nešto pojeftinilo, ali zato stalno bilježimo poskupljenja." I u kolovozu je napisala kako "opet ništa nije pojeftinilo". U listopadu također.

Produljenje roka dvojnog iskazivanja cijena?

Inače, HUZP je poslao Ministarstvu financija prijedlog da se dvojno iskazivanje cijena produlji još šest mjeseci – do 1. srpnja sljedeće godine – ali odgovor zasad nisu dobili. U međuvremenu je ministar financija Marko Primorac u javnosti više puta izjavio da za produljenjem obveze dvojnog iskazivanja cijena nema potrebe te da će ono završiti sa zadnjim danom ove godine.

Knežević smatra da bi rok dvojnog iskazivanja cijena trebalo produljiti jer se mnogi kupci, naročito stariji ljudi, još uvijek teško snalaze s cijenama u eurima.

"Trgovci koji to žele mogu ostaviti dvojne cijene, ali to će mahom učiniti mali trgovci. A ljudi se definitivno ne snalaze. Sam guverner HNB-a na jednom je skupu rekao da i on još preračunava cijene iz eura u kune, dok ministar Primorac kaže da su ljudi navikli na cijene u eurima. Problem je što je inflacija visoka. Da su cijene normalne, da stalno ne rastu, ljudi bi se lakše navikli", kazala je Knežević.