POŽAR u hidroelektrani Dubrovnik dogodio se 10. siječnja ove godine, a bježeći od vatre i dima smrtno su stradala trojica djelatnika. Od tada do danas nije poznato tko je krivac za katastrofu, a HE u Platu i dalje nije u funkciji. U HEP-u nam priznaju kako su tek započeli radove na čišćenju unutrašnjosti elektrane i da ne znaju kada će ponovno biti u funkciji. HEP ne želi priznati koliko iznose gubici, dok Hidroelektrana Trebinje koja je spojena s HE u Platu, procjenjuje vlastitu štetu na oko 50 milijuna kuna. Prema procjenama Indexa, gubici su prešli 60 milijuna kuna samo od nefunkcioniranja elektrane. No, krenimo redom.

Tragedija u HE Dubrovnik podsjeća na onu kornatsku

Točno četiri mjeseca nakon tragedije DORH još nije dao svoju konačnu riječ, a ni službenu verziju događaja. Dvadesetak dana nakon tragedije u medijima je izašlo preliminarno izvješće, u kojem je stajalo da je do požara došlo jer se zapalio strop u prostorijama hidroelektrane u kojima su se nalazili radnici. Radnici navodno nisu imali nikakve šanse ugasiti vatru jer je na strop i zidove postavljen neadekvatan zapaljivi izolacijski materijal, vjerojatno lako zapaljive PVC ploče. To izvješće, za koje se zna već tri mjeseca, nitko do sada nije opovrgnuo.

Čini se da to nije jedini propust jer se u međuvremenu doznalo kako za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola, no radovi su svejedno rađeni. No ni tri mjeseca nakon tragedije nema službenih podataka pa sve govori da bi tragedija u HE Dubrovnik mogla postati novi slučaj Kornati.

Dok se u javnosti, temeljem ovih činjenica, stvara dojam kako se cijeli slučaj zataškava te kako ćemo imati novi slučaj Kornati, Hidroelektrana nije započela proizvodnju. Čišćenje elektrane tek je počelo i za sada nije poznato kada će napokon proraditi.

Gube oko dva milijuna kuna dnevno

"HEP Proizvodnja je nakon provedenih ispitivanja kvalitete zraka i sigurnosti radnog okoliša u unutrašnjosti HE Dubrovnik od strane ovlaštenih institucija, započela s radovima na čišćenju unutrašnjosti elektrane. Nakon što se obavi čišćenje, HEP Proizvodnja pristupit će detaljnom snimanju stanja opreme, što je uvjet za utvrđivanje opsega neposredne štete i donošenje plana aktivnosti za dovođenje elektrane u pogonski ispravno stanje. Stoga se još uvijek ne može procijeniti kada će elektrana opet biti u pogonu", stoji u odgovoru HEP-a koji smo dobili danas.

Isto tako, dok Hidroelektrana ne radi, gomilaju se gubici. Hidroelektrana je 2018. proizvela 1,5 TWh struje, odnosno 1,5 milijuna MWh, i to po prosječnoj cijeni od 55 eura za MWh. To je 615 milijuna kuna godišnje ili 1,7 milijuna kuna dnevno. Cijena MWh u siječnju i veljači je bila 60 eura, što znači da Hidroelektrana gubi više od dva milijuna kuna dnevno.

U BiH zbog gubitaka zbog nerada HE Dubrovnik, dižu kredit

Koliko je točno taj gubitak, u HEP-u ne otkrivaju, no u susjednoj Bosni i Hercegovini već su zbrojili štetu sa svoje strane. Naime, HE Dubrovnik u Platu povezana je s HE Trebinje u BiH. HE Dubrovnik je zadnja hidroelektrana na slivu rijeke Trebišnjice te se nalazi u dvjema državama: Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Prije osamostaljenja Hrvatske prihodi su se dijelili 78-22 posto u korist Trebinja, no nakon Domovinskog rata, a prema posljednjem sporazumu između Hrvatske i BiH, prihodi elektrana dijele se pola-pola, no na hrvatskoj su strani troškovi održavanja i plaća radnika.

U Hidroelektrani Trebinje procijenili su da su u prva četiri mjeseca ostali bez oko 50 milijuna kuna prihoda te su se našli pred nezavidnom financijskom situacijom. Zbog toga su prihodi grada Trebinja smanjeni pa su primorani podići kredit od oko 12 milijuna kuna kako bi "pokrpali" deficit. Dok u susjednoj državi dižu kredit kako bi pokrpali financijske rupe, hrvatska strana ne otkriva financijske dubioze.

Čekajte kraj godine

"Radi se o akumulacijskoj elektrani. Dok ona ne radi, povećava se volumen vode u akumulaciji, a što znači i energetski potencijal akumulacije, koji će biti iskorišten za proizvodnju električne energije kad elektrana ponovo bude u pogonu. Zato će se precizniji podaci o energetskim i financijskim posljedicama zastoja rada moći utvrditi tek po završetku poslovne godine", kažu nam iz HEP-a.

Na kraju ostaju i ona najvažnija pitanja: Tko je kriv za tri izgubljena života i pokriva li se nečija odgovornost?