Je li ova zemlja imala najbolji odgovor na koronavirus na svijetu?

Je li ova zemlja imala najbolji odgovor na koronavirus na svijetu?
Foto: EPA

DOK je cijeli svijet počeo shvaćati potencijalnu opasnost da se novi koronavirus proširi iz središnje Kine, 25. siječnja dvije su vlade zabilježile četiri nove infekcije unutar svojih teritorija.

Australija i Tajvan imaju populaciju slične veličine od 24 milijuna ljudi, obje su zemlje otočne, što omogućava striktnu kontrolu granica i obje imaju snažne trgovinske i prometne veze s kontinentalnom Kinom. No, 10 tjedana kasnije, Australija ima gotovo 5000 potvrđenih slučajeva, a Tajvan manje od 400, piše CNN.

Pitanje nije u čemu je Australija pogriješila – 20 zemalja ima više slučajeva nego Australija, a sedam zemalja ima i 10 puta više zaraženih – nego kako je Tajvan uspio zadržati virus pod kontrolom kad ostali dijelovi svijeta u tome nisu uspjeli.

Teško naučene lekcije

Tijekom epidemije SARS-a 2003. godine Tajvan je bio među najteže pogođenim područjima, zajedno s Hong Kongom i južnom Kinom.

Na ovom otoku, udaljenom oko 180 kilometara od kineske jugoistočne obale, više od 150.000 ljudi završilo je u karanteni, a 181 osoba je umrla. Iako SARS nije ni blizu u usporedbi s trenutačnom krizom, širom Azije pojavilo se pitanje reakcije na buduće epidemije. To je mnogim azijskim regijama pomoglo da brže reagiraju na pandemiju koronavirusa i da opasnost shvate ozbiljnije nego drugi dijelovi svijeta, kako na razini vlada tako i društva, piše CNN. Granične kontrole i nošenje maski ovdje je postala rutina već početkom siječnja.

Tajvan ima vrhunski zdravstveni sustav, s univerzalnim pokrićem. Kad su uoči Lunarne nove godine počele dolaziti vijesti o pojavi koronavirusa u Wuhanu, dužnosnici tajvanskog Nacionalnog zdravstvenog zapovjednog centra (NHCC), koji je osnovan nakon SARS-a, brzo su reagirali kako bi odgovori na potencijalnu prijetnju, pokazuje izvještaj iz časopisa Journal of the American Medical Association (JAMA).

„Tajvan je u prošlih pet tjedana brzo osmislio i primijenio popis od najmanje 124 mjere za zaštitu javnog zdravlja. Mjere i akcije išle su i dalje od granične kontrole, jer se na vrijeme prepoznalo da to neće biti dovoljno“, rekao je za CNN jedan od autora izvještaja Jason Wang, tajvanski liječnik i izvanredni profesor pedijatrije na Stanfordu.

Dok su drugi još mislili što napraviti, oni su donijeli brojne mjere

To se događalo dok su ostale zemlje i dalje raspravljale treba li nešto poduzeti. U studiji iz siječnja, Sveučilište Johns Hopkins napominje kako je Tajvan bio jedno od najrizičnijih područja izvan kontinentalne Kine, zbog blizine, veza i prometne povezanosti. Među tim ranim i odlučnim mjerama bila je i odluka o zabrani putovanja u mnoge dijelove Kine, zabrana pristajanja kruzera u otočnim lukama i uvođenje strogih kazni za svakoga tko prekrši kućnu karantenu.

Osim toga, nastavlja CNN, tajvanski su dužnosnici povećali domaću proizvodnju maski, pokrenuli sveobuhvatno testiranje na koronavirus, testiraju ponovno ljude koji su ranije imali neobjašnjivu upalu pluća te najavili nove kazne za širenje dezinformacija o virusu.

„S obzirom na kontinuirano širenje covida-19 širom svijeta, razumijevanje mjera koje su brzo uvedene u Tajvanu te učinkovitost tih akcija u prevenciji raširene epidemije, moglo bi biti poučno za druge zemlje. Tajvanska je vlada izvukla pouke iz SARS-a 2003. godine i ustanovila mehanizam javnozdravstvenog odgovora koji je omogućio brzu akciju u sljedećoj krizi. Dobro obučeni i iskusni timovi dužnosnika brzo su prepoznali krizu i aktivirali upravljanje u kriznim situacijama za rješavanje epidemije“, napisao je Wang.

Brz i transparentan odgovor Tajvana, s dnevnim sastancima medicinskih dužnosnika, predstavljen je kao primjer kako se demokracije trebaju nositi epidemijama, čak i kad neki tvrde da se samo autokratske vlade poput kineske mogu učinkovito nositi s virusom koji se tako brzo širi. Tajvan je također izbjegao strogu blokadu koja je karakterizirala reakciju u Kini i mnogim drugim zemljama.
Tajvan je sada u tako dobroj poziciji da je nakon tjedana zabrane izvoza maski, kako bi se osigurala domaća opskrba, tajvanska vlada u srijedu najavila kako će donirati 10 milijuna maski SAD-u, Italiji, Španjolskoj i još devet europskih zemalja te nekim manjim nacijama koje imaju diplomatske veze s ovom otočnom državom, ističe CNN.

Nisu član WHO-a

Relativan uspjeh Tajvana u suzbijanju epidemije koronavirusa bio je uglavnom u sjeni pogoršanja krize i u Europi i SAD-u. Nejasno je zašto zapadne zemlje nisu slijedile tajvanski primjer u siječnju i veljači dok su još imale priliku. Jedan od čimbenika koji su tome vjerojatno pridonijeli je da Tajvan, za razliku od većine drugih država, nije član Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Kina tvrdi da je Tajvan dio njena teritorija te Peking blokira tajvansko članstvo u međunarodnim organizacijama ako nije u skladu s načelom „jedne Kine“, koje ne uvažava odvojenost otoka od kontinentalne Kine, kao što je naziv Kineski Taipei na Olimpijskim igrama.

Tajvan je do 2016. godine imao status promatrača u WHO-u. Međutim, to se promijenilo nakon izbora Ing-wen Tsaija za predsjednika, inače predstavnika Demokratske progresivne stranke koja je sklona neovisnosti. Uslijedio je snažan pritisak Pekinga na Tajvan, njegove malobrojne diplomatske saveznike i demonstracijom vojne sile, objašnjava CNN.

WHO tvrdi da isključivanje Tajvana sa sastanaka zemalja-članica nije imalo učinka po svakodnevnu komunikaciju zdravstvenih informacija i smjernica te da su zdravstveni radnici i dalje komunicirali sa stranim kolegama. Međutim, brojni promatrači, uključujući tajvanske dužnosnike, tvrde da je to imalo negativne učinke i tijekom epidemija SARS-a i trenutačne krize.

Tajvanske vlasti žalile se da nemaju dovoljno podataka jer nisu članica WHO-a

Natasha Kassam, stručnjakinja za Kinu, Tajvan i diplomaciju na australskom Lowy Instituteu, rekla je u ranoj fazi pandemije koronavirusa da je manjak izravnih i pravovremenih kanala prema WHO-u „rezultiralo nepreciznim izvještavanjem o slučajevima u Tajvanu, jer su se dužnosnici WHO-a oslanjali na brojke iz Pekinga kad je u pitanju bio Tajvan.

„Tajvanske vlasti žalile su se zbog nedostatka pristupa podacima i asistenciji WHO-a“, rekla je Kassam za CNN.

Taj manjak informacija možda je nagnao Tajvan da krene svojim putem i donese neke rane odluke neovisno o smjernicama WHO-a i širem međunarodnom konsenzusu. Asistencija, međutim, djeluje u oba smjera i posljednjih su se tjedana tajvanski dužnosnici više puta žalili da njihovo isključenje iz WHO-a sprječava Tajvan da dobije punu ulogu u globalnom odgovoru na pandemiju.

„Želimo pomoći, poslati naše sjajne liječnike, odlične istraživače i medicinske sestre te podijeliti naše znanje i iskustvo sa zemljama kojima to treba. Želimo biti dobri globalni građani i pridonijeti zajedničkoj stvari, ali trenutačno to ne možemo“, rekao je prošli tjedan Američkoj gospodarskoj komori u glavnom gradu Taipeiju Chien-jen Chen, epidemiolog školovan na Sveučilištu Johns Hopkins.

Tajvanski dužnosnici iskoristili su prošlotjedni intervju pomoćnika glavnog ravnatelja WHO-a Brucea Aylwarda na javnoj hongkonškoj televiziji, u kojem se činilo da on izbjegava pitanje o Tajvanu, iznoseći probleme s internetskom vezom. U izjavi je WHO ustvrdio kako „pitanje tajvanskog članstva u WHO-u ovisi o državama-članicama, a ne osoblju WHO-a“. Govoreći novinarima u petak, glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Chunying Hua rekla je da sve strane razumiju da „članice WHO-a moraju biti suverene države“.

„Nije bilo problema sa sudjelovanjem Tajvana u relevantnim događajima WHO-a i pribavljanju informacija o izvanrednim situacijama u javnom zdravlju, uključujući i ovu pandemiju. Nadamo se da će SAD i Tajvan prestati s pokušajima političke manipulacije pod izgovorom pandemije“, rekla je Chunying Hua.

Glasnogovornik WHO-a rekao je CNN-u da „neki ljudi brkaju WHO-ov tehnički globalni javnozdravstveni mandat s mandatom zemalja da odlučuju o članstvu u WHO-u“.

„Svake godine, WHO i tajvanske vlasti i stručnjaci surađuju na vitalnim pitanjima javnog zdravstva i znanosti, prema prijašnjim dogovorima. I tijekom pandemije covida-19 postoje redovite interakcije. Broj slučajeva u Tajvanu relativno je mali u odnosu na populaciju. I dalje pomno pratimo razvoj događaja. WHO izvlači pouke iz svih područja, uključujući i pouke javnozdravstvenih vlasti Tajvana“, stoji u e-mailu WHO-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara