METEOROLOZI su za danas najavili vrlo toplo vrijeme, s natprosječnim temperaturama za ovaj dio godine.

Stalno nam pristiže zrak iz Afrike

Meteorolog Bojan Lipovšek danas je u prognozi za N1 objasnio kako nad naše krajeve u višim slojevima atmosfere nastavlja pritjecanje toplog zraka afričkog porijekla koji sa sobom nosi i veće količine saharskog pijeska, koji će obojiti nebo u žućkastu boju.

Karte prikazuju velike anomalije

Neki ljudi na društvenim mrežama podijelili su karte koje najavljuju da bi tijekom večernjih sati temperature diljem srednje i istočne Europe mogle biti značajno više od prosječnih dnevnih maksimuma za ovo doba godine.

Karta Metdeska (dolje) pokazuje da bi večeras oko 19 h po našem vremenu, dakle sat i pol nakon zalaska Sunca, pozitivna temperaturna odstupanja u mnogim dijelovima Njemačke, kako na jugu, tako i na sjeveru, mogla biti čak 12℃.

Primjerice, prosječna maksimalna temperatura za Berlin u ovom dijelu godine je oko 3.8℃, a prosječna minimalna oko -2.5℃. Prognoza AccuWeathera za taj grad danas najavljuje najvišu dnevnu temperaturu od 16℃, a u 19 h 14℃, što je doista za oko 12℃ više od očekivanog maksimuma kako prikazuje gornja karta. Štoviše, temperatura u Berlinu u 10 h navečer bit će još uvijek visokih 13℃.

Anomalije su tu već duže vrijeme

Činjenica je da se posljednjih dana, čak cijeli prvi dio veljače, u većem dijelu Europe bilježe poprilična pozitivna temperaturna odstupanja (slika dolje).

Neki su takvu situaciju doživjeli kao moguće upozorenje da nas čeka vrlo vruće ljeto.

No što ovakva prognoza u stvarnosti znači?

Noći toplije od dana nisu rijetkost

Klimatolog Ivan Guettler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) kaže da se takvi meteorološki uvjeti povremeno događaju, odnosno da nisu neočekivani.

„Treba voditi računa da ne bi trebalo miješati meteorologiju i klimatologiju“, upozorava Guettler.

„Imamo klimatologiju koja prati srednje mjesečne temperature za neki dan kroz duža razdoblja od 30 godina, što je neka referentna točka. Druga stvar je ono što se događa u jednom danu. Naime, nije tako rijetko da tijekom prolaska neke fronte temperatura u noći poraste. Nije uvijek nužno ni da najviša temperatura bude usred dana, a najniža sredinom noći.

To je neko srednje stanje kada bi se uzelo svih 365 dana, u nekom razdoblju od 30 godina. Dakle, situacije u kojima su temperature tijekom noći po nekoliko sati ili dulje više od prosjeka za taj dan nisu neobične ili zabrinjavajuće“, kaže naš poznati klimatolog.

Samo dva tjedna minusa

Ističe da je za klimatologiju zanimljivo to što su ove zime u Europi tek oko dva tjedna temperature išle ispod 0℃.

„Pogotovo to vrijedi za Hrvatsku. Kontinuirano u Zagrebu imamo temperature koje dosežu 14℃ ili 15℃, a narednih dana također očekujemo temperature koje će ići iznad 10℃. Sada svi već znamo da imamo globalno zatopljenje koje donosi blaže zime, a tu je i El Niño koji podiže srednje temperature u svijetu, a koji će trajati do sredine godine.

Kada se on ispuše, prijeći ćemo u neutralnu fazu, a nakon toga bismo krajem ove godine mogli završiti s dolaskom hladne faze La Niña koja će malo spustiti srednje temperature. Na lokalnoj skali, uz globalne utjecaje, imamo još i lokalna strujanja. Nama se to sada događa - imamo česte prodore toplog zraka s područja Afrike i s Atlantika.

Tu obrasci strujanja određuju koji će utjecaji pobijediti - hladni utjecaji iz Arktika i dijelova Rusije ili topli s Atlantika ili Afrike. To ovisi o tome kakav je raspored ciklona i anticiklona“, tumači Güttler.

Nose li klimatske promjene više blokinga?

Na pitanje hoće li nam klimatske promjene uz više prosječne temperature, toplije zime i učestalije i jače ekstreme donijeti i učestaliju pojavu tzv. blokinga u kojima se određeni meteorološki uvjeti poput ovakvih pozitivnih temperaturnih anomalija dugo zadržavaju, Güttler kaže da situacija nije sasvim jasna.

„Tu nemamo dovoljno duge nizove da bismo došli do jasnih zaključaka. Znalo se da klimatski modeli imaju problema s povijesnim modeliranjem blokinga.

Ti blokinzi zimi se ne očituju samo u ovakvim dužim razdobljima natprosječnih temperatura nego i u onečišćenju zraka, jer nema dovoljnog protoka“, rekao je Güttler, dodajući kako će biti zanimljivo vidjeti kako će izgledati podaci o temperaturama za cijelu zimu.