KADA je Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, obećao je da će Rusija ostvariti pobjedu poput Sovjetskog Saveza protiv Njemačke. Danas, gotovo četiri godine kasnije, rat za koji se Putin nadao da će biti gotov za tri dana traje dulje od borbe Moskve protiv nacista, piše The Telegraph.

Istovremeno, dok ruske snage nailaze na poteškoće u Ukrajini, globalna mreža saveznika koju je Putin gradio dva desetljeća počela se urušavati pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je pokazao neočekivanu odlučnost.

Iscrpljujući rat u Ukrajini

Ono što je trebalo biti brza operacija pretvorilo se u iscrpljujući rat. Trajanje sukoba ovog je tjedna premašilo 1418 dana, koliko je Sovjetskom Savezu trebalo da potisne njemačke snage od Moskve do Berlina. Tijekom kampanje u Ukrajini, Moskva je zauzela samo dio zemlje, uz procijenjenu cijenu od oko 1,1 milijun ruskih žrtava i sve veće probleme na domaćem terenu. Ovog mjeseca oko 600.000 Rusa ostalo je bez struje u pograničnoj regiji Belgorod nakon ukrajinskog raketnog napada.

Na međunarodnoj sceni, čini se da Putin ne može učiniti mnogo kako bi spriječio gubitak svojih saveznika. Kremlj je u defenzivi na Bliskom istoku od kraja 2024., kada je pad vlade Bashara al-Assada u Siriji lišio Moskvu ključnog partnera u regiji.

Moskva također nije uspjela zaštititi ni svog najbližeg saveznika u Južnoj Americi, venezuelanskog vođu Nicolása Madura, kojeg su Sjedinjene Države zarobile ranije ovog mjeseca. Maduro je bio istaknuti gost na Putinovoj Paradi pobjede u Moskvi u svibnju prošle godine. Uz to, Moskva nije uspjela spriječiti ni američku zapljenu tankera s naftom koji je plovio pod ruskom zastavom.

Iran pred izazovima

Prije samo godinu dana, Putin je s Teheranom potpisao 20-godišnji sporazum o strateškom partnerstvu. Sada je iranski režim - koji je Rusiji isporučivao dronove Shahed za rat u Ukrajini - suočen s prosvjedima, a predsjednik Trump je naznačio da bi SAD mogao vojno intervenirati kako bi zaštitio prosvjednike.

Novinari bliski iranskom režimu izvijestili su da je Moskva posljednjih tjedana opskrbila Iran oklopnim vozilima Spartak i jurišnim helikopterima, vjerojatno kao pomoć u suzbijanju prosvjeda, rekao je Nikita Smagin, stručnjak za rusko-iranske odnose iz Carnegie Endowment for International Peace.

Kritike i realnost partnerstva

Događaji su izazvali reakcije u Rusiji. "Cijela jedna era dolazi kraju", napisao je proratni vojni bloger pod pseudonimom Maksim Kalašnjikov, odražavajući rastuće kritike. Tvrdio je da su ruske vlasti previše vremena potrošile na stvaranje slike velike sile umjesto na poduzimanje konkretnih koraka. "Obećanje da 'to možemo ponoviti' nije uspjelo", zaključio je Kalašnjikov.

Smagin je dodao da Iranci nemaju iluzija o ruskoj pomoći. "Naravno, Iranci nemaju iluzija da bi se, ako situacija postane zaista kritična, Rusija jednostavno povukla, kao što je to učinila u slučaju Bashara al-Assada", rekao je.

Bivši ruski diplomat Boris Bondarev smatra da je savez pod vodstvom Moskve uvijek bio fikcija. "Ni Venezuela ni Iran nisu dio nikakvog ruskog carstva", izjavio je, dodajući da je nakon invazije na Ukrajinu za Rusiju "bilo važno pokazati da nije sama, ali to je propaganda."

Smagin je također istaknuo da sporazum između Irana i Rusije ne sadrži klauzulu o uzajamnoj obrani, opisujući njihov odnos kao "stabilan" s prizvukom "ozbiljnog nepovjerenja". "Dvije zemlje zapravo nisu saveznici, one su strateški partneri iz nužde, jer obje strane imaju malo drugih opcija", rekao je.

Reakcija Kremlja i budući koraci

Glasnogovornici Kremlja pokušali su situaciju prikazati u pozitivnom svjetlu, tvrdeći da nepoštivanje međunarodnog prava od strane Washingtona dokazuje da je Rusija bila u pravu što je napala Ukrajinu. Drugi komentatori nastojali su umanjiti važnost odnosa s saveznicima ili su opravdavali nedostatak napretka razlikama između Drugog svjetskog rata i rata u Ukrajini.

"U prvom slučaju cijela se zemlja borila [protiv nacista], sada je zainteresirano samo oko 5 posto", navodi se na jednom Telegram kanalu. Sam Putin još nije komentirao događaje u Venezueli i Iranu, što je, prema riječima diplomata Bondareva, u skladu s njegovom navikom da loše vijesti prepušta podređenima.

Ipak, Bondarev smatra da Kremlj vjerojatno vidi američke akcije kao pokušaj da se Rusija stjera u kut. Predviđa da će Rusija, kako bi pokazala da ne popušta pod pritiskom, tražiti načine za demonstraciju vlastite dominacije, prvenstveno u Ukrajini, podsjećajući na nedavno ispaljivanje hipersonične rakete Oreshnik. Upozorio je da ne treba očekivati popuštanje ruskog stava. "Čak i ako je slab, Kremlj će nastojati pokazati da je jak."