Tim Orešković: Od "spasitelja" do "neuspjelog eksperimenta" u samo šest mjeseci

Tim Orešković: Od "spasitelja" do "neuspjelog eksperimenta" u samo šest mjeseci

Foto: FAH

TIHOMIR OREŠKOVIĆ bio je na vrhu Vlade RH niti pola godine.  Podsjetimo, Orešković je na iznenađenje mnogih, 23. prosinca 2015. nominiran za mandatara, a 22. siječnja 2016. godine imenovan je predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Danas je na prijedlog HDZ-a smijenjen u Saboru natpolovičnom većinom. No, krenimo redom.

U roku tri sata morao odlučiti hoće li biti premijerom

Nakon dugih i mučnih pregovora između Mosta, SDP-a i HDZ-a, predsjednica je krajem prosinca dala 24-satni ultimatum Boži Petrovu i Tomislavu Karamarku da napokon dovedu zajedničkog kandidata za mandatara. Priča kaže da se Orešković našao gotovo slučajno u Zagrebu za vrijeme blagdana, kada je primio telefonski poziv od Ante Čorušića iz HDZ-a.

"Moraš u roku od tri sata odlučiti želiš li biti hrvatski premijer", začulo se s druge strane. Orešković je odgovorio potvrdno. Orešković koji je loše govorio hrvatski, smatrao se domoljubom koji može pomoći svojim sposobnostima. Uostalom, najavio je kako će voditi Vladu kao svoju tvrtku.

Prva faza: On je najbolji za Hrvatsku

Kako je to završilo najbolje opisuju tri faze koje je Orešković prošao među pripadnicima HDZ-a i njihovih satelita. Prvo je bio proglašen neovisnim stručnjakom koji je jedini u stanju izvući Hrvatsku iz krize odnosno da je "nešto najbolje što se dogodilo Hrvatskoj.

"Gospodin Orešković je vrhunski profesionalac, jedan od najbolje pozicioniranih poslovnih ljudi Hrvata u svijetu i mislim da je izvanredno rješenje, a njegov legitimitet je njegov CV, koji ćete uskoro dobiti", najavio je Karamarko odgovarajući na optužbe da dovodi na vlast potpuno nepoznatog čovjeka koji nije ni sudjelovao u izborima.

Druga faza: On je tu samo za ekonomiju

U drugoj fazi bio je ekonomski stručnjak koji na žalost ne poznaje političke procese u zemlji. "Očekujem da se predsjednik Vlade posveti ključnim temama zbog kojih je i dobio povjerenje HDZ-a, prije svega gospodarstvu i investicijama", govorio je Karamarko u jeku afere SOA i odbijenice da Milijan Brkić bude ministar branitelja.

Treća faza: On je samo neuspjeli eksperiment

U trećoj fazi proglašen je neuspjelim eksperimentom i odbačen od onih koji su ga na to mjesto i doveli. U samo šest mjeseci.

Orešković je na mjesto premijera došao bez da je bio na izbornim listama, a široj javnosti bio je potpuno nepoznat. Orešković je rođen 1. siječnja 1966 godine u Zagrebu, no ubrzo seli u Kanadu. Orešković je 1989. diplomirao kemiju na Sveučilištu McMaster u Kanadi, na kojem je 1991. završio i MBA studij usmjeren na financije i informacijske sustave. Na mjesto premijera došao je s mjesta glavnog financijskog direktora Tevinog globalnog generičkog poslovanja.

Ostani miran i vladaj na

Prvu sjednicu Vladu započeo je s riječima "Ostani miran i vladaj na", no teško se tako može opisati njegovih šest mjeseci vladavine.

Uostalom još dok je bio mandatar uletio je u prvu aferu kada je otišao u austrijski Kitzbühel tvrdeći da ide razgovarati s predstavnicima institucija poput Deutsche banka, Goldman Sachsa, Merrill Lyncha, Eaton Vancea. No, problem je bio da oni nisu bili na spisku gostiju.

Orešković je imao neke od najgorih ministara u hrvatskim Vladama

Isto tako, već kao mandatar bez da je bio predstavljen Saboru, ali i široj javnosti predstavljao je svoj program u inozemstvu. U to vrijeme nitko u Hrvatskoj nije znao kakav plan i program ima Orešković.

Premijeru Oreškoviću zamjerao se i loš hrvatski no problem što su građani postali građevine u njegovom prvom obraćanju javnosti, najmanje je što mu se danas može zamjeriti.

Tjedan dana kasnije predstavit će Saboru svoj program i to u Power point prezentaciji. Ostalo je zabilježeno da je bez riječi prešao preko stranice 12. na kojoj su trebali biti predstavljeni ciljevi ministarstava. Naime, ta stranica je bila potpuno prazna, a trebali su biti predstavljeni rokovi, srednji i dugoročni ciljevi, definicija uspjeha i ključni indikatori za provedbu "reformi". 

Vladu Tihomira Oreškovića obilježili su potresi i krize, a iako je najavljivao Tim's team, to je bila jedna od najgorih Vlada u modernoj Hrvatskoj.

Mijo Crnoja bio je primoran podnijeti ostavku svega par dana nakon što je imenovan ministrom branitelja. Nasljednika su tražili mjesecima. Zlatka Hasanbegovića ministra kulture proganjala je njegova prošlost i kontradiktorni stavovi. Damir Nakić ministar zdravstva trudio se demantirati dokument prema koje se spremala privatizacija zdravstva, dok se ministar Predrag Šustar branio od optužbi da ne radi apsolutno ništa.Ministar Darko Horvat najviše se bavio Inom ioako ona nije bila u njegovom resoru poduzetništva i obrta.

Karamarko je s druge strane skakao iz afere u aferu izgubivši svaku vjerodostojnost na političkoj i javnoj sceni.

Sve je krenulo od SOA-e

Prvi pravi problemi nastaju nakon kadroviranja u SOA-i. Mimo volje šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, Orešković je s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović dogovorio da SOA-u preuzme Daniel Markić. S druge strane protivno željama predsjednice Orešković nije joj htio dati za pravo da je Dragan Lozančić radio protivno zakonu.

Orešković je prije toga mjesecima odbio potpisati Lozančićevu ostavku, ljutio je HDZ-ovce izborom Jakše Puljiza, bivšeg zamjenika potpredsjednika Vlade Branka Grčića, za svog kordinatora svih ministarstava. A HDZ-ovci su bili razjareni kada je Milijan Brkić odbijen kao ministar branitelja.

U to vrijeme već su dobro zahladili odnosi između Oreškovića, Karamarka i potpredsjednika Vlade Bože Petrova. No, te će se veze gotovo potpuno raskinuti u jeku afere Konzultantica. Premijer Orešković u početku je afere branio Karamarka, a kada je odluka o opozivu došla u Vladu digao je ruku protiv odlaska Karamarka.

Prije dva tjedna iznenadio je konferencijom za novinare kada je i od Karamarka i Petrova zatražio da napuste Vladu. Taj zahtjev HDZ mu nije htio oprostiti.

Zastupnici nisu htjeli raditi, a ministri se "sastajali" telefonski

Oreškovićeva Vlada u Saboru nije imala podruška jer zastupnici teško da su dolazili na posao, a odluke se nisu mogle izglasati. Kvoruma nije bilo tri tjedna, a kada su se napokon i sastali u nadpolovičnom broju uzeli su tjedan dana pauze.

Problema je naravno, bilo i u samoj Vladi jer su odnosi toliko bili pogoršani da se sjednica Vlade mogla održati jedino ako je bila telefonska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Orešković je danas, govoreći u Saboru, rekao kako mu je zapravo glavni kamen spoticanja u Vladi bio upravo Karamarko kojeg niti malo nisu zanimali "gospodarstvo i reforme".

Please, dont show us the numbers

Oreškovićev odgovor oporbi "show me the numbers" na kraju bi se mogao njemu samom "obiti" o glavu. Javni dug dosegnuo je 290 milijardi kuna. Kamate koje plaćamo na taj dug premašile su 11 milijardi kuna. Vlada je odustala od zaduživanja na međunarodnom tržištu jer su investitori tražili kamatu do preko pet posto a razlog tako visoke cijene zaduživanja, kao što su i priznali iz Ministarstva financija je politička nestabilnost u zemlji koja povećava rizik obveznica.

Reforme su bile stopirane pa čak i one koje su bile pred samom realizacijom kao što je kurikularna reforma.
 
Hrvatska je Europskoj komisiji u travnju poslala Nacionalni program reformi s jasno definiranim datumima provedbe određenih mjera i to onih za olakšanje uvjeta poslovanja, kontroverzna mirovinska reforma te reforma javne uprave.

Samo ne reforme!

Oreškovićeva Vlada iako je imala glavni moto "Samo reforme" zaustavila ih je veliki broj pa čak i onih koje su javno obećavali. Vlada je tako odustala od onih"reformi" koje su trebale olakšati život građanima i poduzetnicima te smanjiti nabujalu birokraciju.

"Smanjit ćemo plaće ministrima, saborskim zastupnicima i državnim dužnosnicima", bila je među prvim najavama ove Vlade no naravno od te reforme nije bilo ništa. Nije se smanjio broj ministara u Vladi, niti su strane dobile manje novca. Nestala je i najava o ukidanju županija i dijela općina, a  porezni obveznici plaćali su iz svog džepa kampanju koja se trudi dokazati da županije imaju smisla!?

U Saboru i Vladi trebao se naći zakon o smanjenju broju profesionalnih plaćenih političkih dužnosnika u postojećih 576 jedinica lokalne i županijske samouprave, no i to je negdje zapelo.

Rasprodaja i poskupljenja

Najavljivala se revizija predstečajnih nagodbi, ukidanje oporezivanja dividendi i udjela u dobiti, govorilo se o smanjenju ukupnih davanja na plaće, poticajima za radna mjesta i kreditiranju poduzetnika, a sve je to trebalo biti do polovice ove godine. Ništa od toga nismo vidjeli.

Prolazile su samo odluke koje su išle na teret građana, poput novih poreza, odustajanje od kurikuluma,  poskupljenja u zdravstvu te rasprodaja imovine. 

 Index je prvi pisao kako je Državni ured za upravljanje državnom imovinom objavio natječaj u kojem se traže savjetnici za "početnu i neovisnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u vlasništvu RH prije donošenja odluka o privatizaciji".

Iz Vlade su reagirali tvrdeći da dio medija o svemu krivo izvještava, jer je analiza "temelj za izradu strategije odnosa prema tim društvima, a ne njihovu procjenu".

"Dakle, nitko nikada nije rekao da će se rasprodati strateški važne tvrtke ili privatizirati poduzeća od strateškog značaja", stajalo je u priopćenju. No, bio je to početak u rasprodaju Hrvatske.Vlada je do sada prodala dionice Končara, Sunčanog Hvara i HTP Korčula. Trend bi se nastavio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara