IAKO mnogi kao razlog masovnog egzodusa migranata iz Srednje Amerike navode nasilje i siromaštvo, stručnjaci tvrde kako poljoprivrednike s njihovih posjeda tjeraju klimatske promjene, piše The Guardian.

Tisuće migranata iz Srednje Amerike prolaze Meksikom na putu do SAD-a. Migranti mahom dolaze iz Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, tri zemlje teško pogođene nasiljem, organiziranim kriminalom i korupcijom.

Međutim, stručnjaci tvrde kako klimatske promjene pogoršavaju probleme u regiji, a ponekad ih i uzrokuju. Upozoravaju da će se stanje u budućnosti samo pogoršavati. U narednim desetljećima očekuju milijune klimatskih izbjeglica koje će željeti ući u SAD.

"Prije je kišilo na vrijeme"

"Naglasak se stavlja na nasilje, no to zaklanja širu sliku stvari, a to je da ljudi kažu da se sele jer na neki način nisu sigurni da će se moći prehraniti", kaže Robert Albro, istraživač pri Centru za latinoameričke i latinske studije na Američkom sveučilištu.

"Ljudi se prvenstveno sele jer nemaju što jesti. To je snažno povezano s klimatskim promjenama", dodao je.

Migranti kao razlog svog odlaska ne navode klimatske promjene jer im je taj koncept apstraktan. Međutim, seljaci su itekako svjesni promjena vremenskih obrazaca koji im uništavaju usjeve i desetkuju prihode.

Jesús Canan, član jedne od tri takozvane "migrantske karavane" koje se u posljednje vrijeme kreću prema SAD-u, kaže kako se odlučio napustiti Honduras nakon više gubitaka usjeva, što pripisuje suši i promjeni vremenskih obrazaca.

"Ove godine nije pala kiša. Prošle godine nije pala kiša. Na mojem polju kukuruza nije bilo usjeva. Uz sve troškove i ulaganja, nismo imali nikakvih prihoda. Žetve nije bilo", kaže Canan.

Canan je za sobom ostavio suprugu i troje djece, koja više ne idu u školu jer im roditelji to ne mogu priuštiti. "Prije nije bilo ovako. Ovo nas tjera na odlazak. Prije je kišilo na vrijeme", kaže Canan.

"Svoju zemlju nisam napustio jer sam to želio"

Američka granična kontrola bilježi pojačanu emigraciju iz zapadnog Hondurasa, glavnog proizvođača kave. Mnogi radnici na plantažama kave sele se jer im njihov posao više ne donosi profit.

"Kava je nekada nešto vrijedila, no već sedam godina ne postižemo poštenu cijenu", kaže 25-godišnji Antonio Lara, koji je Honduras napustio sa suprugom i djecom.

"Svoju zemlju nisam napustio jer sam to želio, nego jer sam morao", kaže Lara, koji za svoj odlazak krivi i halapljive šefove i trgovce kavom.

Poljoprivredni sektor zapošljava trećinu radnika u srednjoj Americi. Tamošnjim plantažama kave od 2012. godine hara epidemija lisne hrđe, koja je prema nekim procjenama zahvatila 70 posto posjeda. Te gljivice su prije ubijale hladnije temperature noću, no noći su sada postale toplije.

Poljoprivrednici bježe trbuhom za kruhom

Istraživanje UN-ova Svjetskog programa za hranu prošle je godine pokazalo kako gotovo polovina migranata iz srednje Amerike seli zbog nesigurne opskrbe hranom. Mladi sve češće odlaze zbog siromaštva i nezaposlenosti.

Vrijeme u regiji postaje sve nestabilnije. Ljetne kiše dolaze sve kasnije, suša hara već četiri godine, a s vremena na vrijeme prekidaju je katastrofalne poplave. Tri milijuna ljudi zbog toga je na rubu gladi.

Poljoprivrednici isprva sele u urbana područja, gdje nailaze na nove probleme, poput bandi. "Takvi ljudi kažu kako su se na odlazak iz zemlje odlučili zbog nasilja, no klimatske promijene tome pridonose", kaže Stephanie Leutert, stručnjakinja za srednjoameričku migraciju na Sveučilištu u Teksasu.

Potreban novi globalni okvir

Prema podacima Carinske uprave i granične zaštite SAD-a, u prvih devet mjeseci ove godine uhićeno je više od 50.000 obitelji iz Gvatemale dok su pokušavale prijeći granicu prema SAD-u, što je dvostruko više nego lani.

Učinak klimatskih promjena teško je izmjeriti, no Svjetska banka procjenjuje da će u narednih 30 godina 3,9 milijuna migranata napustiti srednju Ameriku u bijegu pred ekstremnim vremenskim uvjetima.

Taj masovni pokret destabilizirat će polazišne zemlje i predstavljati golem izazov za odredišne zemlje, poput SAD-a. UN-ova konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine navodi kriterije za stjecanje azila, no klimatske promjene nisu na tom popisu.

Bit će još gore

Kako se do 2050. godine očekuje 150 do 300 milijuna novih klimatskih izbjeglica diljem svijeta, bit će potreban novi međunarodni okvir.

Naime, oni koji bježe pred ratom sada ispunjavaju uvjete za status izbjeglice, no ne i oni koji bježe pred poplavama ili sušom, navodi stručnjak za međunarodne odnose Michael Doyle sa Sveučilišta Columbia.

Doyle pripada skupini akademika koja se zalaže za sastavljanje nove povelje. Naglasak žele staviti na potrebe iseljenika, a ne razloge njihova odlaska. Međutim, takve izmjene ne očekuju se u dogledno vrijeme zbog složenosti njihova donošenja te nacionalističkih vlada koje su na vlasti u SAD-u i drugdje.

"Predsjednik SAD-a koristi se političkim pitanjem karavanama migranata kao načinom da ga ponovno izaberu", kaže Doyle.

"Nismo u poziciji u kojoj možemo donositi reforme ", dodaje.