GLEDAMO po društvenim mrežama snimke i fotografije građana Rusije koji izlaze na ulice i prosvjeduju protiv invazije na Ukrajinu, pritom svjesni da će vjerojatno biti uhićeni.

>> Hrabri Rusi masovno prosvjeduju protiv napada na Ukrajinu, pogledajte snimke

U rodnom gradu Vladimira Putina, Sankt Peterburgu, organizirani su večer nakon početka ruske invazije masovni prosvjedi protiv rata u Ukrajini. Na videosnimkama objavljenim na društvenim mrežama vidi se gomila ljudi koja se okupila u Sankt Peterburgu držeći u rukama transparente protiv ruske invazije u Ukrajini.

Masovni prosvjedi i masovna uhićenja diljem Rusije

U Rusiji je jučer privedeno više od tisuću i pol ljudi koji su protestirali u 51 gradu diljem zemlje, od Vladivostoka do Moskve, no prosvjedi se i dalje nastavljaju, priopćila je skupina OVD-Info. Najmanje 378 prosvjednika privedeno je u Sankt Peterburgu. U Moskvi je također uhićeno nekoliko stotina prosvjednika, mediji izvještavaju o čak njih 660.

OVD-Info navodi da je policija tukla prosvjednike, odnosno primjenjivala silu. To se može vidjeti i na brojnim snimkama objavljenim na društvenim mrežama.

Ruske vlasti u četvrtak su upozorile antiratne prosvjednike da se ne okupljaju, nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Prijetnje ruskih vlasti: "Treba biti svjestan negativnih pravnih posljedica izlaska na prosvjed"

Istražni odbor, vladino tijelo koje istražuje velike zločine, upozorio je Ruse na pravne posljedice zbog pridruživanja nedozvoljenim prosvjedima povezanim s "napetom vanjskopolitičkom situacijom".

Rečeno je da odgovara na pozive društvenih medija u znak protesta protiv Putinove odluke da napadne Ukrajinu. "Treba biti svjestan negativnih pravnih posljedica ovih radnji u obliku kaznenog progona do kaznene odgovornosti", stoji u priopćenju.

Rusko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je kako će poduzeti "sve potrebne mjere za osiguranje javnog reda". Drugim riječima, Putin neće imati milosti prema onim Rusima koji se protive invaziji na Ukrajinu.

Što ljude tjera na to da ipak izađu na ulicu i založe se za mir? O tome smo razgovarali s iskusnim mirovnim aktivistom Goranom Božićevićem iz Buja.

Zašto ljudi idu prosvjedovati iako znaju da će ih uhapsiti?

Dakle, što ljude tjera da izađu na ulicu i prosvjeduju kada znaju da im prijeti hapšenje ako to učine?

"Unutrašnji poriv. Integritet. Isto ono što nas tjera da reagiramo u bilo kojoj situaciji jasnog nasilja i nepravde. Želja da se možemo pogledati u ogledalo. Odsustvo kalkulacija. To se njeguje odgojem, obrazovanjem – etičkim, cijelom društvenom klimom - a prenosi i generacijama", odgovara Božićević.

"Zato nam treba Građanski odgoj i obrazovanje, da nas pomakne od objekta, pasivnog konzumenta prema aktivnom građaninu. Prema osobi koja će znati prepoznati nepravdu, nasilje i reagirati", kaže.

Tu je i druga strana medalje za one koji se ne usude usprotiviti.

"Treba moći živjeti s vlastitim nečinjenjem, zato i jesu razvijeni mehanizmi ignoriranja, poricanja, relativiziranja. Sve smo to mogli i kod nas promatrati. Od 'u obrambenom ratu se ne mogu počiniti ratni zločini' preko 'oni su prvi počeli' itd.", dodaje.

Smisao mirovnog aktivizma u ratu

Zanimalo nas je kakav je osjećaj prosvjedovati za mir pred režimom koji je odlučan da vodi rat. Tj. koliko uopće ima smisla mirovni aktivizam u ratu. Je li to puka simbolika bez učinka?

"Važno i često pitanje. Svatko nalazi svoj odgovor. Moj je jasan i potvrđuje mi se iz dana u dan mojih 29 godina mirovnog aktivizma: svaki, pa i najmanji korak je važan. Nama svima, a građanima Ukrajine pogotovo znači da se u Rusiji ljudi izlažu represiji samo da bi rekli NE ratu, NE napadu na Ukrajinu. Takvih gesta ima puno više nego što znamo za njih. U teškim vremenima mnogo znači svaka podrška. Nije se teško naših iskustava sjetiti u Antiratnoj kampanji Hrvatske (ARK). O značenju Ferala u '90-ima treba li govoriti? Slanje slike da postoji drugačija Hrvatska od službene u doba Franje Tuđmana je bio jedan od uspjeha mirovnih aktivista", kaže Božićević.

"Mora se reći da je sam rat loše vrijeme za mirovni aktivizam, pogotovo pacifizam. Samo oni s najjačim uvjerenjima mogu to izdržati, poput mog prijatelja teologa Otta Raffaija, koji je odbio nositi pušku kada je mobiliziran u Sesvetama 91. Obrazložio je odbijanje time da mu kršćanstvo brani ubijanje. I dan-danas aktivno mirovno radi i surađujemo. Ima puno načina za otpor ratu", objašnjava Božićević.

"Treba se raditi ono što se može. Bilježiti stradanja, kršenja ljudskih prava. Također, javljati se ljudima, ne ostaviti ih same", ističe.

Primjeri velike osobne hrabrosti

U ratnim situacijama uvijek imamo i primjere velike osobne hrabrosti. Jedan od njih je sigurno i novinar i dobitnik Nobelove nagrade za mir Dmitri Muratov, koji je jučer izjavio da osjeća tugu i stid zbog ruske invazije na Ukrajinu. Muratov je urednik Nove gazete, jednog od rijetkih preostalih slobodnih medija u Rusiji. Lani je dobio Nobelovu nagradu za mir za borbu za slobodu izražavanja u Rusiji. 

>> Ruski nobelovac i novinar objavio snimku: Stidim se

"Što je sljedeće - nuklearni napad?" zapitao se. "Vladimir Putin igra se nuklearnim dugmetom kao s ključevima automobila." 

Iduće izdanje Nove gazete bit će dvojezično, na ruskom i ukrajinskom. 

"Ukrajina nije naš neprijatelj i ukrajinski jezik nije neprijateljski jezik", kazao je. "I nikad to neće biti."

Božićevih pak navodi primjer ravnateljice moskovskog državnog kazališta Meyerhold Elene Kovalskaje, koja je dala ostavku uz objašnjenje da "ne može raditi za ubojicu", misleći pritom na ruskog predsjednika Putina. Na Facebooku se oglasio i cijeli ansambl, objavivši da zajednički govore NE ratu.

"U pravilu u takvim vremenima dajete sebe preko svake granice i ljudi izgore"

Božićevića pitamo je li bio u kontaktu s kolegama mirovnim aktivistima u Ukrajini i Rusiji. 

"Jesam, u stalnoj sam vezi, no do kada, pitanje je. Koliko dugo će imati pristup internetu? Ima i taj element koji znam iz iskustva – strani 'pomagači' mogu lako oduzeti puno energije ljudima koji su u konkretnoj situaciji rata ili poraća. Zato je moje da znaju da sam tu, uz njih, da ih podržavam. To je dosta za sada", objašnjava.

"Jučer mi je Oleh iz Ukrajine, koji se rijetko javlja, zahvalio na nekom mom savjetu, iskustvu. Nisam ga pitao na što misli, a spominjem to jer su naša iskustva tamo bila cijenjena, tražena. Upravo ovo što vi pitate – što mogu raditi, kako u doba rata i za vrijeme primirja ili nakon. Dosta sam im govorio da se čuvaju, svoje zdravlje. U pravilu se u takvim vremenima sebe daje preko granica i tada ljudi 'izgore'", upozorava Božićević.

"Raditi na ljudskim pravima u okruženju rata ili režima poput Miloševićevog ili Putinovog je stalni stres, kao izlaganje radijaciji. Nije stvar ni u hrabrosti, nego čujete stvari koje su mrak crni, teško je da to na vas ne utječe", napominje ovaj mirovni aktivist.

Božićević sa simpatijama gleda na ruske i ukrajinske antiratne aktiviste.

"Ruski aktivisti izražavaju protivljenje ratu, jasno NE. Javljaju što je s uhapšenima, kako se policija ponaša – raznoliko. Javljaju o istupima javnih osoba. U tome su sad najjači. Ukrajinski pacifisti su za naše pojmove najradikalniji i meni najbliži – oni smatraju da je rat zločin protiv čovječnosti. Drugi traže podršku za obranu i ne mogu im zamjeriti", kaže Božićević.

Uloga medija u ratu

Upozorava da "ono što mirovnjaci ne rade je – govoriti drugima što je ispravno". 

"Sada nije moment da ja prijatelju iz Kijeva govorim kako je ubijanje loše. Tenkovi ruski su na ulicama njegovog grada. Govorim o svom stavu i o tajmingu, poštujem ljude koji su stvarno, duboko posvećeni nenasilju. Ja nisam bio u ratu, no razumijem ljude koji jesu. Kada ti zlo dođe na prag, koje opcije imaš? Zato je važno stalno raditi da do rata ne dođe", ističe Božićević.

Božićević kaže da mediji definitivno imaju veliku ulogu u svakom ratu.

"Mediji su važni, oni su mirovni ponajveći aktivisti, akteri točnije, jako je važno imati široke i provjerene informacije. Istina umire prva u ratu, utoliko su dobri mediji rijetki i jako važni. To se danas smatra pismenosti. Vjerujemo pojedincima, određenim novinarima, ponekad i cijelim medijima", ističe.

Najviše se ipak mirovni aktivisti oslanjaju na mreže poznanstava te se i tako prenose informacije s terena.

Hrvatska se treba pripremiti za izbjeglice iz Ukrajine

Mnogi u Ukrajini su već protjerani ili pobjegli iz svojih domova. Kako se Hrvatska i EU trebaju postaviti prema izbjeglicama iz Ukrajine?

"Stvari s izbjeglicama iz Ukrajine se kod nas već jednim dijelom postavljaju iz pogrešnog ugla: Trebat će nam ta radna snaga. Usmjereno je to smanjivanju nekog očekivanog otpora kod domicilnog stanovništva. Što je s humanosti? Takoreći jučer smo mi bili izbjeglice, danas smo to zaboravili. Najkraće rečeno, poštujmo svoje zakone, preuzete obaveze i nauk vjere kojoj pripadamo ako smo vjernici – sve upućuje na solidarnost, pomaganje, podršku. Sve ostalo je ružna politika, politikantstvo. Ponašajmo se kako želimo da nama pomognu ako nam ponovo zatreba. Nije kvantna fizika", poručuje Božićević.

"Putinov režim neće stati, treba ga jasno osuditi"

Očekujete li da će Putinov režim početi masovno hapsiti i zatvarati protivnike rata? Ili će policijski teror zastrašiti građane, kao i sam rat, pa će krenuti modus borbe za preživljavanje?

"Povijest pokazuje da autoritarni režimi ne prezaju pred represijom svojih građana. Lukašenko je glavni saveznik Putinu, to dovoljno govori. Zastrašivanje uvijek djeluje određeno vrijeme ili na određene ljude, no ne možete sve ljude držati u strahu u nedogled. Zato nam i jesu svi protivnici rata u Rusiji saveznici", smatra Božićević.

Smetaju ga oni koji relativiziraju stvari.

"Većinu jučerašnjeg dana sam potrošio objašnjavajući ljudima da, ako im se ne sviđa neka protestna akcija, neka naprave svoju. 'Idite i pred američku ambasadu protestirati' je sukus nekih stavova. Ok, slažem se, odi slobodno, bit ću ti zahvalan, naravno da je priča složena, interesi razni u igri. No jučer i danas su krivi dani za relativiziranje, niveliranje krivice. Kao kada muškarac premlati ženu pa je reakcija – sigurno ga je iznervirala. Možda i jest, razgovarajmo o tome za godinu dana. No nikakvo opravdanje za nasilje ne dolazi u obzir, za rat kao ultimativno nasilje pogotovo. To nije nikakvo 'unošenje ravnoteže', već ide na ruku isključivo nasilniku. Ruska vojska i vlast u Kremlju su sada nasilnik, sa svim svojim aparatom. Točka. To se mora osuditi bez ikakvih 'ali'", odlučan je Božićević.