Tko je bio Željko Rohatinski

Tko je bio Željko Rohatinski
Foto: Hina

DANAS poslijepodne iznenada je umro Željko Rohatinski, čovjek koji je obilježio HNB u prvom desetljeću ovog stoljeća i za čijeg je mandata na čelu HNB-a počela velika ekonomska kriza. Imao je 68 godina.

Rođen je 3. kolovoza 1951. godine u Zagrebu. Tu je i diplomirao 1974. godine na Ekonomskom fakultetu, gdje će 1988. godine i doktorirati. Praktički cijelu karijeru proveo je u Zagrebu.

Rohatinski je svoju poslovnu karijeru počeo još 1974. godine, kao netom diplomirani dvadesettrogodišnji pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje. Do direktorske funkcije u tom se Zavodu popeo 1989. godine. Od 1990. do 1998. godine bio je voditelj Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, a zatim je kratko vrijeme proveo u PBZ-u.

Dva mandata na čelu HNB-a - od SDP-a do SDP-a

No, upravo su dva mandata na čelu HNB-a obilježila njegovu karijeru. Željko Rohatinski imenovan je guvernerom Hrvatske narodne banke 12. srpnja 2000. godine odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora. Hrvatski sabor povjerio je 7. srpnja 2006. godine drugi šestogodišnji mandat dr. Rohatinskom.

Zanimljivo, Rohatinski je na čelo HNB-a došao u srpnju 2000. godine, i to iz Agrokora u kojem se zaposlio svega tri mjeseca ranije, u travnju. U HNB dolazi svega nekoliko mjeseci nakon što je u Hrvatskoj došlo do smjene vlasti, dakle u prvoj godini Račanovog SDP-a na čelu zemlje.

Kako je došao u vrijeme SDP-a tako je i za vrijeme SDP-a otišao. Godine 2012. premijer je bio Zoran Milanović, a Rohatinski se nakon dva šestogodišnja mandata vraća u Agrokor kao Todorićev savjetnik.

Povratak Todoriću

Prelazak iz HNB-a u Agrokor Rohatinski je tada objasnio dogovorom između njega i Todorića, po kojem se mogao vratiti, pa je to i učinio, iako je, kako je tvrdio, imao ponudu Goldman Sachsa.

No, nakon što je svemoćni Todorić pao, Rohatinski se našao pred Istražnim povjerenstvom za Agrokor.

Bila je sredina studenog 2017. godine kad je Rohatinski pred povjerenstvom otkrio neke zanimljive stvari sa samog kraja svog guvernerskog mandata u HNB-u.

Tu je Rohatinski prvo na neki način oprao ruke od Agrokora u kojem je proveo posljednje godine pred Todorićev pad. Tvrdio je da ništa nije znao te da je on bio samo savjetnik s vrlo ograničenim pogledom na stvari koje su se događale unutra.

"Po prestanku mandata 2012. godine sam se vratio u Agrokor po dogovoru s predsjednikom tvrtke još iz vremena kad sam prvi put otišao. Bio sam savjetnik za makroekonomske analize. Gledao sam svijet izvan tvrtke. O stanju u tvrtki sam znao iz godišnjih izvješća. Zbog načina kolanja informacija u tvrtki nisam mogao znati više. U koncernu su kraće vrijeme radili moj sin i moja kći", govorio je Rohatinski.

Velika afera: Todorić kupio firmu njegove supruge

Uz Rohatinskog se veže i velika afera u centru koje je Ivica Todorić. Naime, otkrilo se da je Todorić  u svibnju 2011. godine kupio firmu njegove supruge, dok je ovaj još bio na čelu HNB-a, što se može tumačiti kao sukob interesa. Nekima je to bio i dokaz da je Todorić zapravo u Rohatinskom cijelo vrijeme imao svog čovjeka u HNB-u.

"Svjedok istražnog povjerenstva za Agrokor, bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski, pravi je primjer da povjerenstvo itekako ima smisla i da je njegova uloga u rasvjetljavanju političke pozadine presudna.

Naime, tijekom pripreme za sutrašnje Povjerenstvo dobio sam ugovor Agrokora i tvrtke Romaha, tvrtke Marije Rohatinski, u kojem jasno stoji da je propala firma prodana Agrokoru za čak 3,85 milijuna kuna u svibnju 2011. kada je Rohatinski bio guverner HNB-a.

Na svjedočenju na povjerenstvu nakon više od pola sata ispitivanja upravo o firmi njegove supruge, Rohatinski je uporno ponavljao da je Agrokor kupio Romah za jednu kunu, zajedno s njenim gubicima i jedinom nekretninom, obiteljskom kućom obitelji Rohatinski, procijenjenom na oko 2 milijuna kuna. Vrijeme kupoprodajnog ugovora poklapa se s priznanjem Rohatinskog da su ga Todorić, Karamarko i Kujundžić nagovarali na politički angažman. Imao sam osjećaj da ga je na to priznanje potakla upravo činjenica što ga je Ivica Todorić držao u šaci, jer mu je kupnjom firme sačuvao krov nad glavom. Kada nije pristao na politički angažman, u medijima je objavljena diskreditirajuća priča o kući, ali ne i činjenica o pravoj cijeni koju je Agrokor platio za propalu firmu. Nakon svega, Rohatinski se opet 2012. vratio u Agrokor gdje je radio do propasti korporacije umjesto da je prihvatio ponudu za posao u Goldman Sachsu", objavio je u studenom 2017. godine Nikola Grmoja.

Politička karijera koja je završila prije nego što je i počela

U dijelu teksta Grmoja se referira na političke pokušaje Rohatinskog, o čemu je i sam Rohatinski govorio. On je na istom tom istražnom povjerenstvu za Agrokor i sam priznao da su ga Ivica Todorić, Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić nagovarali da se uključi u politiku.

"Ne znam je li, a vjerujem da nije, gospodin Todorić zatražio od neke agencije da ocjenjuje moj potencijalni politički rejting. To mi je poznato. Poznato mi je da je jedna agencija to napravila na svoju ruku iz svojih razloga. Iz mojih spoznaja to nije imalo veze s gospodinom Todorićem", rekao je Rohatinski, na što je Mostov Nikola Grmoja, koji ga je među ostalima ispitivao pred istražnim povjerenstvom, iznio da su dio istoga projekta bili Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić. Rohatinski je to nešto kasnije potvrdio.

"Sugestija da se uključim u politički život je došla puno ranije i nije imala veze s Todorićem. Nemam spoznaja da je ijedna od osoba koje su me nagovarale imale veze s Todorićem. To je trajalo do konca kolovoza 2008. kada je Todorić prvi put meni došao s tom idejom. Ja sam tu ideju odbijao i zadnji put sam je odbio na zadnjem sastanku na kojem je bio i Ivica Todorić. Nakon toga su se počele zbivati neke čudne stvari. Jedan medij, Poslovni dnevnik, objavio je priču o poduzeću moje supruge dva dana nakon što sam rekao definitivno 'ne'", rekao je Rohatinski.

Odlazak u mirovinu

Nakon pada Ivice Todorića Rohatinski se više-manje povlači u mirovinu. Povremeno je bio prisutan u medijima, a ranije ove godine predstavio je i svoju knjigu Kriza u Hrvatskoj.

"U knjizi analiziram razvoj ekonomske situacije u Hrvatskoj od 2008. do 2018. godine. Postoje indikatori po kojima izlazimo iz krize, međutim, akumulirani problemi su još uvijek takvog intenziteta da smo zapravo i dalje u krizi. Razmatraju se i opcije što i tko bi trebao aktivnije djelovati da to rješenje bude kvalitetnije i brže. Po meni, treba uspostaviti sinergiju djelovanja tri bitna subjekta: poduzeća, banaka i države, to ne može biti neorganizirano i velika je uloga države u svemu tome", rekao je Rohatinski na predstavljanju knjige početkom godine u Zagrebu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara