Tko je Dubravka Hrabar, obiteljašica koja stoji iza psihopatskog prijedloga Obiteljskog zakona?

Tko je Dubravka Hrabar, obiteljašica koja stoji iza psihopatskog prijedloga Obiteljskog zakona?

Foto: Index/FaH

IAKO je skandalozni prijedlog novog Obiteljskog zakona došao iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na čijem je čelu Nada Murganić, ne treba biti zabune u vezi toga tko je siva eminencija u toj mračnoj raboti. To sigurno nije HDZ-ovka iz trećeg ešalona Nada Murganić, za koju dok nije postala ministrica u vladi Andreja Plenkovića nitko u javnosti i nije čuo. Plenković je HDZ-ovku iz Karlovca, koja je doslovno dotad bila rezerva na stranačkoj klupi, pa je dvaput upala kao zamjenska zastupnica u Sabor kad je neki važniji HDZ-ovac oslobodio fotelju, instalirao u vladu jer je shvatio da u će u njoj jedva imati žena.

>> NOVI OBITELJSKI ZAKON Niste obitelj ako nemate djecu, a niste obitelj ni ako vam je dijete umrlo

>> "DOGODILA SE NEOČEKIVANA POGREŠKA": Hitno povučen psihopatski prijedlog Obiteljskog zakona

Drugorazredna provincijska političarka Murganić je tako sa svojom potkapacitiranošću za dužnost koju obnaša odigrala tek ulogu glasnogovornice i udaračice pečata na ideje koju se nesumnjivo intelektualni proizvod dekanice zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravke Hrabar, koja inače vodi Katedru za obiteljsko pravo. Hrabar je dio uže radne skupine koju je Murganić imenovala sa zadatkom da se izradi novi Obiteljski zakon, u kojoj su i predavači s njene i drugih katedri obiteljskog prava u zemlji, većina na ovaj ili onaj način povezani s Hrabar.

“Kroz povijest su propale civilizacije u kojima je bila narušena osnovna kohezija između članova obitelj”

Ultrakonzervativna stručnjakinja za obiteljsko pravo i deklarirana katolička vjernica već godinama u javnosti i svom radu promovira iznimno konzervativne poglede na obitelj i razne druge teme. Dubravka Hrabar je rođena 1956. u Trogiru, a pravo je diplomirala u Zagrebu 1979. Doktorirala je 1991. s temom “Prava djece u porodičnim odnosima”, no nakon toga se ipak profilirala kao stručnjakinja za obiteljsko pravo jer je HDZ devedesetih godina riječ “porodica” protjerao iz hrvatskog jezika kao navodno srpsku.

Hrabar je 2011. nominirana od strane Zagreb Pridea za jednog od deset kandidata u izboru za homofoba desetljeća, s obzirom na njenu borbu protiv ionako smiješnog Zakona o istospolnim zajednicama koji je 2003. izglasala raspadajuća koalicija Ivice Račana. Njeni retrogradni pogledi su posve isplivali u javnosti kada je Željka Markić sa svojom tada još građanskom inicijativom U ime obitelji pokrenula sakupljanje potpisa za ustavni referendum o unošenju katoličke definicije braka u Ustav RH. Hrabar se profilirala kao jedna od najvećih zagovornica ove inicijative, objasnivši u jednom intervjuu sljedeće: “Tisućljetno iskustvo nas uči da zdrava i prosperitetna društva počivaju na zdravoj obitelji. Kroz povijest su propale civilizacije u kojima je bila narušena osnovna kohezija između članova obitelji”. Dodala je i da je za nju obitelj svetinja i smisao postojanja.

Bliska članovima Opus Dei i Željki Markić


Aktualna dekanica prava je i članica uprave Centra za obnovu kulture, u kojem član Opusa Dei Stjepo Bartulica okuplja hrvatske konzervativce. Bliska je i sa Željkom Markić te je udrugu U ime obitelji podržala i na njihovoj donatorskoj večeri. Tada je Hrabar održala i govor u kojemu je rekla da je Hrvatska “razorena moralno i demografski” te da “obitelj mora biti cilj i sredstvo”.

“Moramo poraditi na obnovi brojnosti članova obitelji, brojnijem zasnivanju obitelji, njezinome osnaženju i podupiranju. Upravo u tome vidim nove ciljeve Udruge U ime obitelji – pokazati urbi et orbi da Hrvatska njeguje tradicionalne vrijednosti. Jer, upitajmo se – ima li onoga koji bi se usudio reći da obitelj nije važna, da je treba uništiti, da je štetna? Možda to neki žele, ali nećemo im dopustiti”, govorila je tada Dubravka Hrabar.

Zanimljive su se ocjene o njenom pedagoškom radu na Pravnom fakultetu mogle naći svojedobno na Pravokutniku, e-zineu koji informira o stanju fakulteta i studiranju prava. Jedan je student o Hrabar napisao sljedeće: “Ponekad se stvarno čini da joj je Biblija znanstvena podloga. Dosta je konzervativna. Upotrebljava termine lezbijka i peder na predavanju, što je još ok, ali izjave tipa 'ne bih da je medicinska sestra koja me pere u bolnici lezbijka', uzimanje Rumunja kao primjera za džeparenje i tako…”

Oslobođena optužbe za mobbing jer je njeno grozno ponašanje prema kolegici - uobičajena praksa

Povrh svega toga, Hrabar je u medijima bila prisutna i zbog tužbe za mobbing koji je odlazeća pravobraniteljica za djecu Ivana Milas-Klarić podnijela protiv Pravnog fakulteta. Kada je Milas-Klarić, također predavačica na katedri za obiteljsko pravo, za vrijeme Kukuriku-vlade pozvana da sudjeluje u izradi novog Obiteljskog zakona.

Na snazi je bio Obiteljski zakon iz 2003., čiju je izradu vodila Hrabar kojoj se nije svidjelo što je Milanovićeva vlada zaobilazi u pokušaju modernizacije obiteljskog zakonodavstva u Hrvatskoj. Hrabar je zbog toga šikanirala Milas-Klarić te su i ona i Pravni fakultet nepravomoćno suđeni za mobbing, no na drugom je stupnju presuda oborena uz nesvakidašnju argumentaciju.

U obrazloženju drugostupanjske presude se, dakle, nije negiralo da su se sporni događaji dogodili, no Županijski sud je zaključio da se radi o običajima na Pravnom fakultetu ili jednokratnim slučajevima koji ne predstavljaju uznemiravanje u smislu zakonskih odredbi ili povredu dostojanstva i profesionalnog digniteta osobe. Naravno, brojni suci zagrebačkog suda su predavači ili postdiplomanti baš na tuženom zagrebačkom Pravnom fakultetu, a Hrabar je u međuvremenu postala i dekanica.

U međuvremenu je prijedlog Obiteljskog zakona pisanog po idejama Dubravke Hrabar, a nakon ogromnih kritika javnosti, povučen "na doradu", no to ne znači da će Hrabar odustati od svoje namjere da hrvatsko društvo i zakone uredi u skladu sa svojim fundamentalističkim uvjerenjima. Tragikomična ministrica Murganić i njen uplašeni šef Plenković samo su sredstva do konačnog cilja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara