NAJAVA predsjednika Zorana Milanovića da će 4. kolovoza u Kninu, između ostalih, odlikovati i umirovljenog generala Hrvatskog vijeća obrane Zlatana Miju Jelića optuženog u rodnoj BiH za ratne zločine izazvala je oštre reakcije u ovoj susjednoj zemlji. Osim vladajuće SDA, predsjedatelja Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, na ovu vijest oštro je reagirao i SDP BiH iz kojeg su Milanoviću poručili da je izdao antifašizam.

Zlatan Mijo Jelić optužen za nadležnost nad zloglasnim logorom Heliodrom

Naime, Zlatan Mijo Jelić optužen je u siječnju 2016. godine u BiH za ubojstvo i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika za vrijeme sukoba u Mostaru 1993. godine. Prema optužnici, Jelić je kao general vojne policije HVO bio direktno nadležan za upravljanje zloglasnim logorom Heliodrom u Mostaru u kojem je bilo zatvoreno oko 200 zarobljenika.

Kako pišu mediji u BiH, umirovljeni general je na dan podizanja optužnice 30. prosinca 2015. godine otišao iz Mostara s cijelom obitelji u Hrvatsku zbog čega se sumnjalo da mu je netko dojavio da će biti uhićen.

No tko je ustvari ovaj optuženik za ratne zločine kojeg bosanski mediji optužuju da je “bijedna kukavica koja je utekla pred pravosuđem BiH”, a hrvatski desničarski mediji uzdižu kao “najmlađeg hrvatskog generala” čije su postrojbe pridonijele izvršenju VRO Oluje?

Zlatan Mijo Jelić je s 22 godine zapovijedao obranom Mostara

Kako piše Glas koncila, Jelić je odrastao u katoličkoj obitelji u Trnu kod Širokog Brijega. Dragovoljno se javio u vojsku, a s 22 godine zapovijedao je obranom Mostara, odnosno ispod sebe je imao desetak tisuća vojnika. Prije rata radio je u lokalnoj trikotaži, a u ratu je zapovijedao i specijalnim postrojbama MUP-a. U tekstu BiH Dana iz 2001. godine o “gospodarima Hercegovine”, za njega se navodi da je “nacionalradikal ograničenog rječnika, ali nekorumpiran”.

Kada je protiv njega podignuta optužnica, iz rodne domovine otišao je u Hrvatsku. Nedugo poslije napuštanja BiH, u saboru ga je u studenom 2016. godine primio šef Odbora za ratne veterane i član HDZ-ovog predsjedništva Ivan Anušić. Zanimljivo, tada je jedan drugi član istog odbora, SDP-ov Nenad Stazić oštro reagirao kad je čuo za tu vijest.

“Naš Odbor o tome nikad nije raspravljao i stoga je Anušić mogao Jelića primiti isključivo u osobno ime. Ali vrhunski je bezobrazluk da čovjek koji je u susjednoj državi optužen za ratne zločine dolazi u sabor. Začuđen sam, nije mi jasno kako on uopće može biti u Hrvatskoj”, rekao je tada za Novi list Nenad Stazić.

Zlatan Mijo Jelić pije kave po Makarskoj, a bio je i na Bujančevom vjenčanju 

Mediji BiH izvještavali su o tome kako najčešće boravi pored Makarske gdje ga se vidi kako slobodno ispija kave, a bio je i na vjenčanju Velimira Bujanca. Sudjelovao je i u njegovoj emisiji u lipnju 2018. godine gdje se osvrnuo na optužbe iz rodne domovine.

“To je igra muslimanskih obavještajnih službi koje žele degradirati sve hrvatske ratne zapovjednike i branitelje, a ne samo mene”, rekao je tada Jelić.

Otkako je došao u susjednu Hrvatsku, Jelić je osim u desničarskim medijima, poput Laudato TV-a i Projekta Velebit i spomenute Bujice, prisutan i na desničarskoj sceni, sudjeluje na tribinama na kojima uglavnom govori o problemu uhićenja i optužnica protiv hrvatskih branitelja unutar BiH gdje se, kako tvrdi, najviše procesuira hrvatske generale u odnosu na srpske i bošnjačke. Njega i osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića 2016. godine primio je biskup Košić. U rujnu 2017. godine govorio je na tribini na zagrebačkom Kaptolu koju je organizirao Hrvatski generalski zbor. A bio je i na tribini koju je prošle godine u Zagrebu za Kordića organizirao svećenik Damir Stojić, zajedno sa Zavičajnim klubom hercegovačkih studenata. Osnovao je i udrugu Hrvatska zvona koja prikuplja podatke o svim zločinima nad hrvatskim narodom.

Zlatan Mijo Jelić napisao je i knjigu o zločinima nad Hrvatima u BiH

Koautor je knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. s povjesničarem Antom Nazorom, koja je 30. lipnja predstavljena u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu u Sisku, gdje se okupljenima osim autora obratio i tamošnji biskup Vlado Košić te ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

Optuženi Jelić tada je poimenice naveo sva sela u kojima su stradali brojni hrvatski civili, od sela Ravno, Kupresa, Laništa, Stoca, Briševa, Odžaka do sjeverozapadne BiH. Optužnicu koja ga u rodnoj BiH tereti za ratne zločine, prema pisanju medija, taj put, dakako, nije spominjao.

Optužnica u BiH tereti Zlatana Miju Jelića za zločine počinjene od svibnja 1993. do ožujka 1994. godine

Kako smo na početku teksta naveli, optužnica u BiH tereti ga da je od svibnja 1993. do ožujka 1994. godine, za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije BiH i HVO-a, kao zapovjednik koji je pod kontrolom imao sve postrojbe HVO-a na području Mostara postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba.

U optužnici se navodi da su, kako piše portal Slobodna Bosna, u okviru širokog i sistematičnog napada snaga HVO-a i Vojne policije HVO na bošnjačko civilno stanovništvo na području Mostara, počinjeni zločini nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti. Navedeni zločini su počinjeni prisilnim etničkim čišćenjem, prisilnim progonom i premještanjem žena i djece nezakonitim zatočenjem bošnjačkog stanovništva u više logora i objekata za zatočenje, mučenjem i zlostavljanjem žrtava, prisilnim odvođenjem žrtava u živi štit ili na prinudne radove na prvoj borbenoj liniji, prilikom čega su bili izloženi vatrenim djelovanjima i dovođeni u životnu opasnost.

Također, zločini su počinjeni i prisilnim tjeranjem zatočenika da obučeni u odore HVO-a bacaju zapaljive predmete na objekte pod kontrolom Armije BiH, što ih je izlagalo opasnosti da budu ubijeni, mučenjem i zlostavljanjem zatočenika i nanošenjem teških tjelesnih ozljeda koje su prouzročile trajne ozljede i invaliditet žrtava.

Zlatan Mijo Jelić se tereti i da je odobravao odvođenje zatočenika u logore

U optužnici se navodi da su izvođenja na prinudne radove obavljana uz odobrenje i suglasnost optuženog Jelića te da je uslijed tog prisiljavanja na rad na prvoj liniji smrtno stradalo najmanje 50 žrtava, a 188 je teže i lakše ranjeno, dok je oko 40 žrtava mučeno i fizički zlostavljano od pripadnika HVO-a.

Također, optuženi se tereti i da je odobravao odvođenje zatočenika iz logora na prinudne radove na imanjima pojedinih dužnosnika HVO-a, kao i prisiljavanje zatočenika na utovaranje i prijevoz opljačkane imovine stanovništva bošnjačke i srpske nacionalnosti na području Mostara.

Optuženi Jelić tereti se da je znao i odobrio počinjenje zločina te da nije ništa poduzeo da zločine spriječi niti kazni počinitelje. 

Optužnica protiv Zlatana Mije Jelića je jedna od najopsežnijih na području Mostara

Riječ je o jednoj od najopsežnijih optužnica za ratne zločine počinjene na području Mostara. Istraga je započela u tužiteljstvu haškog suda te je predmet proslijeđen na procesuiranje Tužiteljstvu BiH. Ono je planiralo na suđenju pozvati više od 200 svjedoka, a uz optužnicu je bilo priloženo više od 1100 dokaznih materijala. No suđenje nikad nije počelo jer se umirovljeni general iz rodne domovine sakrio u susjednu RH gdje ga sada čeka počasni orden.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.