POREZI su najveća vrsta prihoda države te se njima financira većina državnih izdataka. Uz porez država ubire prihode od doprinosa i prihode od imovine, pristojbi, trošarina i sl. Porezni prihodi iznose 57.23% ukupnih prihoda proračuna Republike Hrvatske.

Najveći u Hrvatskoj je Porez na dodanu vrijednost. PDV je u Hrvatskoj uveden 1998. godine kada je određena jedinstvena stopa od 22%. U međuvremenu je PDV dvaput povećan. Prvi put 2009. na 23%, a zatim i 2012., uslijed teške recesije koja je zadesila svijet i Hrvatsku, na 25%.

Hrvatska ima brutalan rast prihoda od poreza

Tako je država sebi osigurala veće prihode u krizi. No, kriza je prošla, a do obećanog smanjenja PDV-a nije došlo. 2022. godine je svijet, pa tako i Hrvatsku, pogodila inflacijska kriza. Ona je dovela do porasta prihoda u proračunu država, pa tako i Republike Hrvatske.

Porezni prihodi u 2021. godini su iznosili 83.651.787.803 kune (83 milijarde i 651 milijun kuna), odnosno 11.109.135.166 eura (11 milijardi i 109 milijuna eura), a u 2024. godini skočili na 17.256.469.233 eura (preko 17 milijardi eura).

To je ukupno povećanje poreznih prihoda od 55.3% u periodu od samo tri godine. Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je porezno opterećenje u Hrvatskoj preveliko i kako bi se trebala spustiti opća stopa PDV-a.

No, uz opću stopu PDV-a od 25% koja se primjenjuje na veliku većinu proizvoda, država ima i snižene stope PDV-a (od 5% i 13%) kojima su pokrivene osnovne potrepštine za život građana.

Tri stope PDV-a 

Hrvatska ima 3 stope PDV-a ovisno o proizvodu koji se prodaje. Snižena stopa od 5% se primjenjuje na osnovne namirnice - kruh, jaja, mlijeko, maslac, svježe meso i ribu te voće i povrće.

Cilj snižene stope je održati te proizvode na niskoj razini cijena jer su dio osnovne potrošačke košarice. Druga stopa PDV-a od 13% se primjenjuje na prodaju vode, menstrualnih potrepština, ogrjevnih drva i drugih proizvoda i usluga.

No, na većinu prehrambenih i drugih proizvoda se naplaćuje PDV od 25 posto - na tjesteninu, med, smrznutu ribu i meso te na mnoge druge. Inflacija je pogodila sve proizvode neovisno o visini stope PDV-a. Rast cijena nije uzrokovan samo porezima koje kupac plaća državi (jer se oni nisu mijenjali) već i trgovačkim maržama.

Što je s trgovačkim maržama? Neke su se blago povećale, neke su se blago smanjile

Kada se uspoređuju prosječne trgovačke marže u 2023. u odnosu na 2022., od osam promatranih kategorija roba, rezultati istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokazuju da se u četiri kategorije bilježi blago smanjenje prosječne marže (meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi), dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže (voće i povrće, konditorski proizvodi, bezalkoholna pića i voda te pekarski proizvodi).

Vidljivo je da su rasle prosječne marže za proizvode za sve tri kategorije PDV-a. Rasla je trgovačka marža konditorskih (čokolade, bomboni) i pekarskih proizvoda koji imaju PDV-a od 25%, rasla je trgovačka marža vode koja ima PDV od 13% te marža voća i povrća koji pripadaju stopi od 5% PDV-a.

Za to se trgovinski lanci pravdaju višim cijenama energije, rada i drugih troškova. Domaći proizvođači tvrde kako oni trgovinskim lancima prodaju hranu po niskim cijenama te da ih se ucjenjuje, ali kada ta cijena dođe na police trgovina, ona je odjednom skuplja negoli je to u drugim zemljama.

Hrvatska udruga poslodavaca stoga poručuje vladi kako je potrebno smanjiti sve prehrambene proizvode na stopu PDV-a od 5%.

Primjeri davanja za PDV po proizvodu

Tako možemo uzeti za primjer cijenu kruha. Polubijeli kruh se prodaje po cijeni od 1.20 €. S obzirom na to da se na kruh obračunava najniža stopa od 5% PDV-a, državi će pripasti 0.0571 €, odnosno nešto manje od 6 centi. 

Kod proizvoda koji se naplaćuju po stopi od 13% - ako dječja sjedalica košta 200 €, državi će pripasti 23.01 € poreza na dodanu vrijednost. 

Većina proizvoda ne spada u snižene stope PDV-a i za te proizvode PDV iznosi 25%. Kada kupac plaća 8 € za čokoladu, od toga 1.60 € ide državi u obliku PDV-a.

Država dobiva lovu i od trošarina

Uz porez na dodanu vrijednost određeni proizvodi podliježu i dodatnim davanjima. Tako se za gorivo osim PDV-a plaća i trošarina. Cilj trošarina je financiranje prometne infrastrukture – odnosno tri državna poduzeća – Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste.

Stoga će država uprihoditi značajno više na gorivu od 25% koje uprihodi na drugim proizvodima. Isto je tako i za proizvode koji podliježu posebnim porezima/trošarinama - alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine i duhanski proizvodi, energenti i električna energija, kava i bezalkoholna pića te motorna vozila.

Usporedba PDV-a s drugim zemljama EU

Velika većina zemalja EU ima barem dvije stope PDV-a. Jedino Danska ima samo jednu stopu PDV-a, i ona iznosi 25% kao i u Hrvatskoj. Snižena stopa PDV-a se obično plaća za osnovne prehrambene namirnice. Irska, Italija, Francuska i Španjolska imaju i treću, vrlo sniženu stopu (ispod 5%).

Opća stopa poreza na dodanu vrijednost se u EU nalazi između najmanjih 17% u Luksemburgu i najviših 27% u Mađarskoj. Hrvatska ima drugu najvišu stopu u EU od 25%, zajedno sa Švedskom i Danskom.

Hrvatska udruga poslodavaca se zalaže za smanjenje opće stope PDV-a za sve prehrambene proizvode s 13% i 25% na 5%. Zakonskim izmjenama stopa PDV-a u 2022. godini vlada je smanjila stopu PDV-a s 25 i 13 na pet posto za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.

No, nakon tri godine jasno je da smanjenje PDV-a za te proizvode nije dovelo do prestanka rasta cijena tih proizvoda. Razina PDV-a je među višima u Europi, ali smanjenje poreza na osnovne potrepštine je pokazalo kako nije porezno opterećenje glavni uzrok poskupljenja proizvoda u trgovinama.