KAD SU TALIBANI 1996. godine prvi put preuzeli vlast u Afganistanu, nije bilo nimalo upitno tko će vladati zemljom. Lidersku poziciju preuzeo je mula Mohammed Omar, introvertirani islamski klerik koji je talibanski pokret vodio od početaka dvije godine ranije. No, danas je situacija ponešto drukčija i čini se da ključne odluke u zemlji neće donositi novi predsjednik Afganistana.

>> Ovo je taliban koji će vladati Afganistanom: "Nema demokracije, samo šerijat"

Iako se očekuje da će Abdul Ghani Baradar, suosnivač talibanskog pokreta i zamjenik prvog lidera Mohammeda Omara, postati predsjednikom Afganistana, vodeću ulogu imat će vrhovni vođa talibana posljednjih godina, 60-godišnji Haibatulah Ahundžada. Vodstvo u talibanskom pokretu preuzeo je u svibnju 2016. godine, nakon što je bivši vođa Akhtar Mohammad Mansour ubijen u napadu američkih bespilotnih letjelica u Pakistanu.

Donosio presude poput javnih pogubljenja za preljubnike

Nekoć je bio islamski klerik u Kandaharu i vrhovni talibanski sudac. Vjeruje se da je na toj poziciji donosio presude poput javnih pogubljenja za ubojice i preljubnike te amputacije onima koji su osuđeni za krađu. Bavio se i pitanjima poput legitimnosti samoubilačkih napada i  ispravnosti borbe protiv Islamske države koja je pokušavala uspostaviti prisutnost u Afganistanu.

Pobjegao je u Pakistan 2001. godine i tamo je poučavao u vjerskim školama, da bi se potom ponovno pridružio talibanima. Mansour ga je osobno u svojoj oporuci predložio za nasljednika. 

Ne zna se gdje je trenutno

Iako je sudjelovao u gerilskom otporu sovjetskoj invaziji na Afganistan 80-ih godina, Ahundžada nema veliko vojno iskustvo i više ga smatraju vjerskim učenjakom. Otkad je postao de facto vođa talibana, radio je na jačanju financija, dijelom i trgovinom narkoticima, pokušavajući pritom ujediniti talibanske frakcija i učvrstiti vlast. Prošle su godine otkako se Ahundžada posljednji put pojavio u javnosti.

Trenutačno se ne zna njegovo boravište. U veljači su se pojavili izvještaji da je Ahundžada stradao prošle godine u eksploziji u Pakistanu, ali jedan od talibanskih lidera, Ahmadullah Wasiq, rekao je kako se radi o lažnim vijestima i neutemeljenim glasinama.

Borio se protiv sovjetske okupacije, ali prvenstveno ga zanima islam

Ahundžada je odrastao u Panjwaiju, području nedaleko od Kandahara. Kao i većina visokih talibanskih čelnika, pripada Paštunima, najvećoj afganistanskoj etničkoj zajednici, koja je povijesno uvijek polagala pravo na upravljanje zemljom. S mladim religijskim studentima i klericima koji su kasnije činili talibansku jezgru zbližio se tijekom zajedničke borbe protiv sovjetske okupacije Afganistana. Kasnije je studirao u vjerskim školama u Afganistanu i susjednom Pakistanu te postao vodeći vjerski Omarov savjetnik.

Poznat po svome asketizmu, Ahundžada je bio kompromisni kandidat kada ga je vrhovno vijeće talibana 2016. godine prema želji ubijenog Mansoura promaknulo u emira ispred desetak drugih poznatijih vođa. Njegovo plemensko porijeklo, ugled učenjaka i poštovanje unutar pokreta te njegova erudicija bile su njegove prednosti. Pokazao se pragmatičnijim nego što su mnogi očekivali, dopuštajući pregovore s SAD-om i u više navrata potičući talibanske borce i niže dužnosnike da nastoje pridobiti povjerenje lokalnih zajednica dobrim praksama i disciplinom.

Ima tri zamjenika

Međutim, talibani su daleko od monolitnosti, pa čak ni emir ne uživa apsolutnu poslušnost. Vrhovno vijeće, poznato kao Quetta shura, po gradu u zapadnom Pakistanu u kojem žive mnogi vodeći talibani, prilično je moćno. Iako postoji visok stupanj ideološkog jedinstva, mnogi od članova vijeća imaju svoje preferirane strategije, neformalnu mrežu sljedbenika, inozemne veze i ambicije. Neki podržavaju nastojanja da se stekne međunarodno priznanje, drugi daju prioritet provođenju strogih ograničenja u ponašanju i kontroli stanovništva.

Trenutačno Ahundžada ima tri zamjenika, Abdula Ghanija Baradara, arhitekta posljednjih vojnih uspjeha, i Omarova sina mulu Mohammada Yaqooba te Sirajuddina Haqqanija, veterana rata protiv Sovjeta i vladara područja uz pakistansku granicu. Njih četvorica mogli bi odrediti ne samo konačni raspored snaga unutar talibanske vlasti nego i prirodu novog režima. Moguće je da se  Ahundžada odmakne od izvršne vlasti i svakodnevnog vođenja države te da premijersko mjesto pripadne nekom od njegovih zamjenika.

"Talibani ga skrivaju, što nosi rizik od podjela"

"Ahundžada se pokazao sposobnim održati jedinstvo unutar pokreta tijekom ovog osjetljivog razdoblja pregovora i vojnog osvajanja. Nije vjerojatno da će biti uključen u svakodnevno odlučivanje, ali bitne strateške odluke u njegovoj su nadležnosti", rekla je nedavno za Newsweek Tricia Bacon, izvanredna profesorica Američkog sveučilišta u Washingtonu.

"Koliko je poznato, Ahundžada je boravio u Afganistanu, što znači da nije bio u Dohi s članovima političke komisije ili pod paskom susjeda u Pakistanu. Nije neuobičajeno da talibanski vođa izbjegava javnost. Zato se spekulira da je bolestan ili čak mrtav. No, skrivanje smrti još jednog vođe, kao što se dogodilo s Omarom, nosi rizik od podjela u ključnom trenutku", dodala je.

Islamističke terorističke organizacije mu prisežu na vjernost

Bacon otkriva i zanimljiv Ahundžadin odnos prema terorističkim skupinama: "Svi članovi Al Qaide i sličnih organizacija prisežu na vjernost njemu kao emiru isto kao i svome lideru Aymanu al-Zawahiriju.  Ahundžada se, pak, prema njima drži dosta suzdržano, ne odbacuje, ali i ne prihvaća prisegu."

Ostaje vidjeti hoće li Ahundžada izaći u javnost kad talibani učvrste svoju vlast u Afganistanu.