PET ZNANSTVENIKA koji su potpisali otvoreno pismo u kojem se izražava zabrinutost zbog širenja koronavirusa u Hrvatskoj izbačeno je iz vladinog Znanstvenog savjeta. Iz vlade pak tvrde da Andreja Ambriović Ristov, Nenad Ban, Petra Klepac, Branko Kolarić i Igor Rudan nisu izbačeni, što je Ivan Đikić, znanstvenik s frankfurtskog sveučilišta Goethe i također potpisnik apela, jutros komentirao kao "pokušaj popravljanja štete".

>> Apel 26 znanstvenika s Đikićem na čelu: Duboko smo zabrinuti, ovo su naše preporuke

>>Potpisnici apela tvrde da ih je Plenković izbacio iz Savjeta. Oglasila se vlada

>>Tko su znanstvenici koje je izbacio Plenković i što su govorili?

Savjet je od osnivanja brojao 15 članova

Ovo tijelo formirano u ožujku je do sada brojalo 15 članova. U savjetu je tako, ako je vjerovati znanstvenicima, sada ostalo deset osoba od kojih neke nemaju veze ne samo s epidemiologijom nego ni prirodnim znanostima uopće.

Osim petoro znanstvenika s početka teksta, u savjetu su tako još Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika vlade RH, akademik Zvonimir Kusić, poseban savjetnik premijera, Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, članovi stožera Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Josip Car, direktor Centra za istraživanje narodnog zdravlja i direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za digitalno zdravlje i zdravstvenu edukaciju, Gordan Lauc, profesor molekularne biologije i utemeljitelj biotehnološke tvrtke Genos, Ozren Polašek, predstojnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu, Dragan Primorac, liječnik pedijatar, forenzičar i genetičar, te Miroslav Radman, molekularni biolog.

Oni su od početka rada savjeta davali različite izjave o krizi nastaloj epidemijom koronavirusa i metodama sprečavanja njenog širenja.

>>Plenković je iz Znanstvenog savjeta izbacio sve epidemiologe osim Capaka

Frka-Petešić: Ne vidimo neki veliki učinak od tih lockdownova

Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik predsjednikovog Ureda društvenog obrazovanja te koordinator Znanstvenog savjeta, bio je taj koji je petero potpisnika apela javio da su izbačeni iz Savjeta, kako oni tvrde.  Kad je pak riječ o mjerama, Frka-Petešić je više puta javno govorio protiv strožih mjera.

Sredinom studenog za Novu TV rekao je kako nema koristi od lockdowna.

"Ne vidimo neki veliki učinak od tih lockdownova, posebno jer on znači zatvoriti ljude u zatvorene i nedozvoljeno prozračene prostore. Neke zemlje su uvele lockdown, ali kod njih je počela stabilizacija uoči uvođenja lockdowna. Prema sadašnjim analizama, privatna okupljanja najveća su žarišta zaraze i to je ono što treba smanjiti. Nema govora o zabrani, to je nešto što svatko od nas treba odlučiti za sebe", objasnio je Frka-Petešić.

Krajem studenog gostujući u HRT-ovoj emisiji Nu2 rekao je kako Hrvatska ne može preživjeti još jedan lockdown.

"Jako je važno da ljudi shvate da je ovo zajednička borba. Ovo nije sprint, ovo je maraton. Treba preživjeti i smanjiti broj zaraženih do proljeća. Mi ni psihički ni gospodarski ne možemo preživjeti biti šest mjeseci zatvoreni", rekao je Frka-Petešić dodajući da, kad je riječ o novim mjerama, ima novih prijedloga.

"Najteže je pronaći što od svega možemo pridodati već postojećim mjerama koje su već restriktivne a da ne postane lockdown. Ta crta je sve uža", rekao je tada Frka-Petešić, koji je u fokus šire javnosti došao kad je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno izazvao podsmijeh uspješnih poduzetnika.

> Neki tip iz vlade laprdao u Otvorenom, IT poduzetnici jedva suzdržavali smijeh

Trut: U crkvu dolaze ljudi koji se i inače poznaju

U savjetu se nalazi i Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, po zanimanju inženjer sigurnosti. U kolovozu ove godine Trut je govoreći o zaštitnoj opremi tvrdio kako smo pripremljeni za sve što nam dolazi na jesen. Neka od njegovih objašnjenja kada je riječ o mjerama i njihovom pridržavanju ostala su posebno upamćena. Gostujući na HRT-u prije nekoliko dana pričao je o trgovačkim centrima te poručio ljudima da se ondje ne zadržavaju previše.

"Desetak minuta odeš nešto kupiti i van, brzo", rekao je Trut.

Nekoliko dana ranije posebno zanimljivo bilo je i njegovo objašnjenje zašto se zatvaraju kafići, ali ne i crkve.

"Lokali su prostor u koji se svi slijevaju s različitih strana, a u crkvu dolaze ljudi koji inače dolaze i koji se poznaju. Više je kretanja u lokalima i ljudi se ne poznaju", rekao je Trut.

Markotić početkom studenog: Neće biti novog lockdowna u Hrvatskoj

Osoba koja prema nedavnoj RTL-ovoj anketi uživa najveće povjerenje građana, Alemka Markotić također je ostala u Savjetu. Početkom studenog Markotić, koja je ujedno i članica Nacionalnog stožera, za HRT je rekla kako klasičnog lockdowna u Hrvatskoj neće biti, a ohrabruje što broj novozaraženih ne raste. Manje od mjesec dana kasnije Markotić više nije bila toliko optimistična.

"Dulje vrijeme kapacitet bolnice je popunjen. Dnevno primamo 15-20 bolesnika, a da bi toliko primili moramo ih toliko otpustiti. Smrtnost u Klinici je u drugom valu oko 12 posto, dok je u prvom bilo oko 10 posto", rekla je govoreći o situaciji u Klinici Fran Mihaljević.

Capak početkom studenog: Naše mjere nisu neefikasne

Još jedan član Nacionalnog stožera član je i Savjeta. Riječ je o Krunoslavu Capaku, ravnatelju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Capak je početkom studenog branio postojeće mjere u Hrvatskoj, a liječnicima koji su tražili njihovo pooštravanje poručio kako policijski sat ne postiže rezultate.

"Mislimo da su naše mjere dobre, apeliramo na građane da ih se drže, i ako će ih se držati, sigurni smo da ćemo zauzdati ove brojke", rekao je Capak 4. studenog. Nekoliko dana kasnije Capak je demantirao te navode i rekao da je lockdown sada nemoguće provesti kao na proljeće, ali pojedine segmente jest. Dodao je i kako nikad nije rekao da je lockdown neučinkovit, nego da je policijski sat neučinkovit i da ima kontraefekt.

"Jasno smo rekli, zaključak je da nećemo ići na policijski sat, ali da ćemo svaki dan razmatrati mogućnost da se pojačaju mjere koje trenutno imamo na snazi i da ćemo po pojedinim segmentima za koje uočimo da su nam problem mjere pojačavati. Ta mogućnost i sad postoji za županijske stožere", rekao je Capak za HRT.

Capak je, inače, jedini epidemiolog koji je ostao u Znanstvenom savjetu vlade nakon što je Plenković iz njega izbacio pet znanstvenika.

> Plenković je iz Znanstvenog savjeta izbacio sve epidemiologe osim Capaka

Car u travnju: Rezultat se brzo može promijeniti

Josip Car, stručnjak za zdravstvene sustave, direktor Centra za istraživanje narodnog zdravlja i direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije, posljednjih nekoliko mjeseci nije istupao u hrvatskoj javnosti. 

U travnju ove godine, izrazivši se sportskim jezikom, rekao je za HRT da u prvih 20 minuta prvog poluvremena Hrvatska pobjeđuje s dobrim golom razlike. 

"Ali to je tek početak i zato trebamo ustrajati jer se rezultat brzo može promijeniti", rekao je Car tada.

Član savjeta Gordan Lauc: Veća ugroza bi bila zabrana Kolone sjećanja nego da se zarazi 500 ljudi 

Za razliku od Cara, Gordan Lauc, još jedan član vladinog Znanstvenog savjeta, itekako je prisutan u javnosti. Lauc je često komentirao brojeve zaraženih i davao savjete vezane za Kolonu sjećanja, potrebe ovlaživanja zraka u prostorijama i slično.

> Lauc: Zabrana Kolone sjećanja bi bila veća ugroza nego da se 500 ljudi u njoj zarazi

Često se i konfrontirao s drugim kolegama, a posljednje je komentirao situaciju u bolnici Dubrava. Lauc je izjavio kako je došlo do trenutnog blagog pada te da se smanjuje broj ljudi kojima je zbog zaraze koronavirusom potrebna hospitalizacija. Ravnatelj bolnice istog je dana demantirao Lauca rekavši da se broj hospitaliziranih nije smanjio, nego da se smanjio trend povećanja.

>>Što su sve naši znanstvenici govorili od početka epidemije?

Polašek: Pobornik sam snažnijih mjera

Virovitički znanstvenik i stručnjak za javno zdravstvo Ozren Polašek još je tijekom ljeta pozdravljao restrikcije koje se tiču svadbi ili koncerata u zatvorenom. Sredinom studenog rekao je za N1 kako je pobornik snažnijih mjera.

"Ideja na Savjetu bila je da se ne zadovoljavamo stagnacijom, nego da težimo smanjenju broja. Pobornik sam snažnijih mjera, ali bih volio vidjeti i pridržavanje postojećih. Maske su dio bontona", kazao je dodajući kako bi jače mjere osigurale opstajanje zdravstvenog sustava.

"Najviše volim gledati brojke, pomoću njih se može interpretirati je li situacija loša ili dobra. No dio je parametara još na razini koju ne želimo. Kada vidimo zaravnjenje broja oboljelih ili pad, znat ćemo da smo na dobrom putu", rekao je tada Polašek.

Primorac hvalio nove mjere Stožera

Znanstvenik Dragan Primorac prije dva dana rekao je kako su nove mjere koje je Hrvatska uvela na nivou zemalja poput Njemačke i Slovenije.

“Najvažnije je da je Hrvatska krenula s mjerama koje su bitno intenzivnije jer čim spriječite okupljanja ljudi i zatvorite mjesta na kojima bi se okupljali i radili prijenos infekcije, transmisija je smanjena", rekao je za HRT.

Rekao je i kako hrvatski liječnici i zdravstveno osoblje rade sjajan posao te da mu je jako drago što su bolnice počele međusobno komunicirati, davati savjete i izmjenjivati iskustva.

Radman: Ne treba paničariti

Biolog i genetičar Miroslav Radman svojim je izjavama o koronavirusu i mjerama često izazivao pažnju, posebice komentirajući broj umrlih.

"Mislim da je dobro ići dva koraka unatrag i zapitati se - u Hrvatskoj svake godine umre 51.000-52.000 ljudi zbog raznih uzroka, 330 je umrlo od covida-19. Samo po sebi, kada ništa ne bismo znali, nitko se ne bi strašno uplašio što na 51.000-52.000 mrtvih godišnje zasad ima 330, možda 350 koji se pripisuju virusu", rekao je sredinom listopada za N1 te poručio da ne treba paničariti.

Dosad je od posljedica covida-19 u Hrvatskoj umrlo više od 2200 ljudi.

Akademik Kusić nije se izjašnjavao ni o čemu

U znanstvenom savjetu je i akademik Zvonko Kusić, po struci onkolog, koji se u Savjetu nalazi kao posebni savjetnik premijera. On se u javnosti nije posebno izjašnjavao kad je riječ o mjerama ili krizi nastaloj zbog epidemije koronavirusa.