VANJA Marušić danas je dala ostavku na mjesto ravnateljice Uskoka.

Na čelu Uskoka naslijedila Tamaru Laptoš

Iz DORH-a su popodne objavili da je glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj-Šipek tijekom ranih poslijepodnevnih sati 18. travnja 2023. zaprimila pisani zahtjev ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Vanje Marušić za prestankom rada u Uskoku iz osobnih razloga.

Naveli su da je Hrvoj-Šipek proslijedila zahtjev za ostavkom Vanje Marušić ministru pravosuđa i uprave s obzirom na to da on treba dati svoju suglasnost za prestanak rada ravnateljice Ureda te da će, kada zaprimi ministrovu suglasnost, donijeti odluku.

Iako DORH navodi osobne razloge za ostavku dosadašnje šefice Uskoka, HRT je objavio da je Vanja Marušić dala ostavku zbog problema sa svojim vozačem, koji je doživio sudar službenim automobilom dok ga je koristio privatno. Nastala je šteta za koju Uskok navodno nije rekao DORH-u, već ju je sam podmirio a da nije tražio povrat novca od vozača. 

Zasad nema nikakve potvrde ovih informacija, kao ni dodatnih detalja o tom navodnom razlogu ostavke šefice Uskoka. 

Na čelu Uskoka naslijedila Tamaru Laptoš

Vanja Marušić, rođena Riječanka, od siječnja 2015. do početka studenoga 2018. obnašala je dužnost državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, a prethodno i dužnosti u riječkom Općinskom državnom odvjetništvu. 

Na čelno mjesto Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala došla je 19. studenog 2018., naslijedivši na toj funkciji Tamaru Laptoš koja je sada šefica hrvatskog ureda europskog tužitelja.

Sredinom studenog prošle godine dobila je novi mandat na čelu Uskoka. Marušić se jedina i prijavila na natječaj, pa nije bilo nikakvo iznenađenje da je ponovno imenovana. 

Ravnatelja Uskoka imenuje glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa te mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine. No, kako smo danas saznali, drugi mandat Vanje Marušić trajat će samo pet mjeseci, i to iz razloga koji još uvijek nije sasvim jasan. 

Osramotila se na slučaju Gabrijele Žalac

Mandat Vanje Marušić na čelu Uskoka možda će najviše ostati zapamćen po slučaju Gabrijele Žalac. Naime, Uskok s Marušić na čelu nakon provedenih izvida ništa nije poduzeo oko Žalac i afere Software, ali zato jest ured europskog tužitelja kojem je na čelu Laptoš koji je pokrenuo istragu i uhitio tadašnju HDZ-ovu ministricu regionalnog razvoja i EU fondova.

No onda se još doznalo da ne samo da Uskok nije krenuo istraživati Žalac zbog višemilijunske muljaže na natječaju s europskim sredstvima nego da o onome što je on doznao u izvidima uopće nije obavijestio ured europskog tužitelja.

Onda su šefica Uskoka Zlata Hrvoj-Šipek i šefica Uskoka Vanja Marušić održale prilično bizarnu presicu na kojoj Hrvoj-Šipek i Marušić nisu baš bile usklađene, no na toj je presici Marušić ipak priznala da se dogodio propust.

"Protiv iste osobe otvaramo istragu u drugim predmetima, niti je bilo razloga da se to prikrije niti je to bila namjera. Reći ću da je to bio propust, ali činjenica je da se to nije učinilo s namjerom da se nešto zataška. Takva procedura je već uspostavljena. Takve sumnje će se kontinuirano dostavljati."

Na pitanje je li to propust koji traži neku sankciju, rekla je: "Da nije u konačnici sve dostavljeno uredu europskog tužitelja, to bi bio propust za sankciju." Kazala je da je predmet Žalac bio u Uskoku "statistički zatvoren" i da to znači "da u tom trenutku nije bilo dovoljno dokaza za osnovu sumnje za otvaranje istrage".

Rekla je i da je propust bio "u izvješćivanju, a ne u proceduri". 

Uhićenje koje je naljutilo Plenkovića

Marušić će ostati upamćena i po uhićenju tadašnjeg HDZ-ova ministra graditeljstva Darka Horvata, dok je bio na dužnosti. U subotu, 19. veljače lani odjeknula je vijest da su u rano jutro policija i istražitelji upali u Horvatovu obiteljsku kuću.

To uhićenje jako je naljutilo HDZ-ovog premijera Andreja Plenkovića, koji je svoje javne prozivke usmjerio na šeficu DORH-a Hrvoj-Šipek.

"Pozivam šeficu DORH-a, što je tako žurno da se uhiti ministar, tražim da to objasni. Vjerujem da će, ako imaju, pokazati čvrste dokaze. Meni djeluje nerazmjeran ovaj potez s obzirom na predmet koji se radi. Siguran sam da rade zakonito i nepristrano, pa neka o tome i obavijeste javnost. Očekujem da DORH, oni znaju o čemu se ovdje radi, da zbog interesa javnosti, pa i samog interesa vlade i svih nas, oni to trebaju objasniti", rekao je tada Plenković.

Pa problematizirao i tajming uhićenja. 

"Tajming je nakon što je vlada predstavila paket mjera i izborila odgodu. Nakon ovakvog spektakularnog tjedna ovakav tajming uhićenja", kazao je Plenković koji je u par navrata kao problematično istaknuo i to što je ministar Horvat uhićen u subotu rano ujutro.

"Jedan vrlo neobičan slučaj. Ja ću zvati državnu odvjetnicu da je pitam što je to. Mislim da uhićenje ministra to zaslužuje. Ja sam tu da ne mislite da ne pratimo što se zbilo. Ovaj tajming je zanimljiv. Neće srušiti vladu ni DORH ni nitko drugi, ali tajming je jako zanimljiv. I predmet je zanimljiv. Ako se ide na uhićenje ministra, onda treba biti jako siguran u to", rekao je.

Sukob Hrvoj-Šipek i Marušić

Premijer je zapravo prozivao šeficu DORH-a Zlatu Hrvoj-Šipek, njegov kadar koji je HDZ donedavno branio nakon debakla sa slučajem Žalac.

Mediji su, inače, pisali da je Hrvoj-Šipek nakon fijaska sa Žalac pokušala smijeniti Vanju Marušić, ali ova je to odbila, očito smatrajući da ona nije ta koja bi trebala snositi odgovornost.

Pravosudni izvori nakon uhićenja Horvata za Index su kazali kako je u pozadini tinjajući sukob Hrvoj-Šipek i Marušić te da je potonja shvatila da su je glavna državna odvjetnica i Plenković htjeli žrtvovati, pa se odlučila osvetiti.

Doista, pretres Horvatove kuće i hapšenje proveli su policija i USKOK, a na kraju su optužena još dva tadašnja Plenkovićeva ministra - Josip Aladrović i Boris Milošević, uz još jednog ranijeg HDZ-ovog ministra Tomislava Tolušića.

Karijera prije nego što je postala šefica Uskoka

Inače, Marušić je, prije nego što je postala šefica Uskoka, bila poznata javnosti po razvikanim antikorupcijskim slučajevima koje je preuzela još u listopadu 2011. nakon što je s pozicije zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Rijeci prebačena u USKOK. Bila je zastupnica USKOK-ove optužbe u početnim procesima protiv bivšeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera, prvenstveno u slučaju Ina-Mol u koji je kasnije uključen i šef MOL-a Zsolt Hernadi zbog 10 milijuna eura mitu Sanaderu. 

Zajedno s Tamarom Laptoš zastupala je prvu optužnicu protiv Sanadera i u vezi primanja provizije od Hypo banke. Marušić je zastupala i USKOK-ovu optužnicu protiv bivše SDP-ove županice Marine Lovrić Merzel.