NAJMANJE 21 let i nekoliko zračnih luka diljem Europe bili su jučer pogođeni prijetnjama bombama, zbog kojih su zrakoplovi preusmjeravani, a u nekim slučajevima angažirani su i vojni lovci. Sve prijetnje pokazale su se lažnima, no njihova istodobnost i moguća koordinacija otvorile su pitanje stoji li iza njih Rusija, piše BBC.

U gotovo svim slučajevima, uz londonski Heathrow kao značajnu iznimku, prijetnje su procijenjene dovoljno ozbiljnima da izazovu sigurnosne mjere. U Italiji su čak podignuti borbeni zrakoplovi kako bi pratili jedan od ugroženih putničkih aviona. Iako eksplozivne naprave nisu pronađene, to ne znači da se buduće prijetnje mogu unaprijed smatrati lažnima.

Zašto se sumnja na Rusiju?

Niz istodobnih prijetnji dolazi nakon drugih sumnjivih incidenata diljem Europe. Posljednjih mjeseci zabilježeni su kibernetički napadi i neobjašnjena pojavljivanja dronova iznad osjetljivih lokacija, što je dodatno potaknulo sumnje u moguće koordinirano djelovanje.

U posljednjih nekoliko dana zabilježeni su i hakerski napadi na rashladne sustave u supermarketima te na jednu banku krvi, kao i sumnjiv incident na poljskoj granici s Rusijom. U kolovozu je izveden i napad dronom na njemačku zračnu luku Leipzig/Halle, za koji je njemački ministar unutarnjih poslova javno optužio Moskvu.

Dio analitičara smatra da bi prijetnje putničkim zrakoplovima mogle biti još jedan primjer hibridnog ratovanja, odnosno djelovanja kojim se nastoji poremetiti funkcioniranje države bez otvorenog vojnog sukoba.

Što je hibridno ratovanje?

Takve operacije mogu uključivati sabotaže, kibernetičke napade, dezinformacije i druge oblike ometanja infrastrukture ili svakodnevnog života. Njihovo je obilježje da počinitelji često ostaju nepoznati ili mogu zanijekati odgovornost, a incidenti uglavnom ostaju ispod praga koji bi mogao pokrenuti odgovor NATO-a prema članku 5. o kolektivnoj obrani.

Rusija je nezadovoljna potporom koju NATO pruža Ukrajini, a koja otežava ostvarenje ruskih ratnih ciljeva. Pojedini ruski blogeri pritom su sugerirali da bi i zapadne zemlje trebale osjetiti posljedice poremećaja u zračnom prometu.

Kao argument navode ukrajinske napade dronovima koji ugrožavaju rad ruskih zračnih luka te zapadne sankcije zbog kojih ruski zrakoplovni prijevoznici ne mogu koristiti europski zračni prostor.

Dokaza protiv Rusije zasad nema

Unatoč sumnjama, do četvrtka navečer nisu se pojavili čvrsti dokazi koji bi prijetnje europskim zrakoplovima povezali s Rusijom, Iranom ili skupinama koje djeluju u njihovo ime.

Istražiteljima bi jedan od tragova mogla biti elektronička poruka poslana u četvrtak ujutro upravi zračnih luka u Rimu. Njezini pošiljatelji predstavili su se kao "Borci Muške države", što bi moglo upućivati na rusku ekstremno desničarsku skupinu.

Riječ je o skupini poznatoj kao Muzhskoi Legion, odnosno Muška legija, čiji su stavovi toliko ekstremni da ju je moskovski sud zabranio 2021. godine. Unatoč zabrani, zadržala je desetke tisuća pratitelja na Telegramu, a njezini su pripadnici pozdravili rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Tko je poslao prijetnje?

Ni ta poruka, međutim, ne dokazuje tko je odgovoran za prijetnje. Nije isključeno da se netko drugi poslužio imenom ruske ekstremističke skupine kako bi prikrio vlastiti identitet ili usmjerio sumnju na pogrešnu stranu.

Čak i ako je poruka autentična, ne mora sadržavati tragove koji bi policiji omogućili da utvrdi tko organizira lažne dojave i s kojim ciljem.

Za nacionalne policije, zračne luke i ministarstva prometa zato je ključno pronaći konkretne dokaze o podrijetlu prijetnji. Istodobno moraju utvrditi kako smanjiti posljedice mogućih novih incidenata, bez zanemarivanja sigurnosti putnika.