JUČER je Donald Trump izjavio da će Sjedinjene Američke Države "upravljati" Venezuelom dok se ne provede "sigurna, ispravna i razborita" tranzicija vlasti.

U stvarnosti, situacija je znatno složenija - za vlast se natječe više aktera, a SAD je u prošlosti već priznao alternativnog čelnika.

Ovo su ključni akteri u borbi za vlast u Venezueli.

Delcy Rodríguez

Potpredsjednica Venezuele te ministrica financija i nafte, ujedno i bliska suradnica Nicolása Madura, prema riječima Donalda Trumpa trebala bi ga zamijeniti na mjestu predsjednika.

"Ona je u suštini spremna učiniti ono što smatramo nužnim kako bi Venezuela ponovno postala velika", rekao je Trump.

Međutim, u videoobraćanju Rodríguez je zauzela potpuno drukčiji ton, inzistirajući da je Maduro "jedini" legitimni vođa te zahtijevajući njegovo oslobađanje.

Vrhovni sud Venezuele jučer je naredio da Rodríguez preuzme ulogu privremene predsjednice zemlje.

U sudskoj odluci navodi se da preuzima "dužnost predsjednice Bolivarske Republike Venezuele kako bi se zajamčio administrativni kontinuitet i sveobuhvatna obrana nacije".

Sud je također najavio raspravu kojom će se "utvrditi primjenjivi pravni okvir za jamčenje kontinuiteta države, funkcioniranja vlasti i obrane suvereniteta u uvjetima prisilne odsutnosti predsjednika republike".

María Corina Machado

Pedesetogodišnja političarka dobitnica je Nobelove nagrade za mir prošle godine. Na valu rastuće popularnosti trebala je biti predsjednička kandidatkinja 2024., nakon što je ujedinila oporbenu stranku Vente Venezuela.

Međutim, vlasti su joj zabranile kandidaturu, a u siječnju prošle godine otišla je u ilegalu nakon što je predvodila prosvjede uoči Madurove inauguracije.

Prošlog je mjeseca za našeg dopisnika Alistaira Bunkalla izjavila da ima "planove i timove spremne preuzeti vlast već prvog dana" nakon Madurova odlaska.

Ipak, Trump je jučer rekao da je malo vjerojatno da će Machado postati sljedeća čelnica Venezuele jer "nema potrebnu podršku", iako ju je opisao kao "simpatičnu ženu".

Edmundo González

Sedamdesetšestogodišnjaka su Sjedinjene Američke Države ranije priznale kao izabranog predsjednika Venezuele.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron spomenuo je Gonzáleza kao osobu koja bi trebala "brzo osigurati" demokratsku tranziciju Venezuele nakon Madurova uhićenja.

Dotad relativno nepoznat, González je 2024. zamijenio Machadu kao oporbeni predsjednički kandidat.

Službeno, Maduro je osvojio treći šestogodišnji mandat, no nakon optužbi za manipulaciju izborima SAD je priznao Gonzáleza kao predsjednika-izabranika.

Europske zemlje bile su opreznije - većina ih nije službeno priznala Gonzáleza, ali je odbila priznati Madurovu proglašenu pobjedu.

González je 2024. dobio azil u Španjolskoj nakon što je u Venezueli za njim raspisana tjeralica.

Nakon izbora 2018. SAD i nekoliko europskih zemalja - uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Francusku, Njemačku, Švedsku i Dansku - priznali su oporbenog kandidata Juana Guaidóa kao privremenog predsjednika.

Međutim, više oporbenih stranaka 2023. godine glasalo je za raspuštanje privremene vlade, nakon što nije uspjela svrgnuti Madura s vlasti, čime je Guaidó smijenjen s te pozicije.