Screenshot: HRT

VEČERAS se u Otvorenom HRT-a razgovaralo o reformi jedinica lokalne uprave i samouprave o kojoj se godinama priča bez djelovanja. O tome je li postojići sustav funkcionalan ili ga treba mijenjati svoja su gledišta iznijeli Tomislav Tolušić (HDZ), Arsen Bauk (SDP), Josip Salapić (HDSSB), Radimir Čačić (Narodna stranka – Reformisti), Marijana Puljak (iz novoosnovane stranke Pametno) i Boris Miletić (IDS).

Nakon uvodnog iznošenja brojki o dvadeset županija i Gradu Zagrebu te lokalnoj samoupravi od 128 gradova i 428 općina, tijek razgovora je definirao Čačić, zatraživši da se umjesto forme (brojki) rasprava fokusira na sadržaj.

Reformist je rekao da Hrvatska ima pet regija s povijesnim identitetom i da je velika tema Dubrovnik. Prema njemu, broj općina treba ograničiti na 100, iako to nije nužno u toj mjeri u kojoj je nužna racionalizacija troškova s čime su se tijekom emisije složili svi sugovornici.

Prvi prijepor je izazvao Salapić, ocijenivši da je "sustav koji zapošljava 250,000 ljudi u državnoj upravi neodrživ i da država ne smije biti poligon za uhljebljivanje". Njegov je navod odmah osporio Bauk rekavši da se iznesena brojka odnosi na sve zaposlene u javnim ustanovama, odnosno na školstvo, zdravstvo i slično.

Pozivu da konkretno iznesu podatke o potrebi smanjenja broja gradova, općina, županija su odoljeli svi sugovornici, uključujući Miletića koji je rekao da ne "želi licitirati brojevima".

"IDS se punih 25 godina bori za decentralizaciju države u čemu Kukuriku koalicija nije bila uspješna. Odgovornost treba spustiti na onu razinu i upravu koja je najbliža građanima. Nećemo licitirati brojevima, Istra je kao regija neupitna, a ekonomska održivost mora biti temelj za formiranje općina," rekao je i dodao da su "sve istarske općine opravdale svoje postojanje".

Brojke su forma, suština je u novcu 

Nakon postignutog konsenzusa oko "licitacije brojkama", Čačić je otvorio pitanje financiranje jedinca lokalne samouprave.

"Broj općina je forma, a suština je novac, mi sustav moramo počistiti," rekao je i iznio podatak da smo ustrojeni na "sramotan način" poput Grčke gdje 10 posto novca ide lokalnoj samoupravi a 90 posto ostaje na državnoj razini. Čačić je rekao da se Hrvatska treba približiti europskom prosjeku gdje je taj odnos 30/70.

Na navedeno se nadovezala Puljak, rekavši da "treba napraviti jasne kriterije ekonomske održivosti, odrediti minimalan broj stanovnika i prenijeti ovlasti na lokalnu upravu".

Uključio se i Tolušić, s predizbornom digresijom u kojoj je propitkivao, kako kaže, "iznenadnu ljubav" premijera Milanovića prema županijama.

"Od iznenadne ljubavi premijera prema hrvatskim županijama me pomalo boli želudac jer premijer u svom mandatu nije imao vremena primiti 20 župana," rekao je i dodao da HDZ nema ništa protiv aktualnog sustava niti vidi potrebu za njegovu izmjenu, iako zagovara racionalizaciju na svim razinama.

S njim se nije složio Salapić čija stranka zagovara osnivanje regija: "Budućih pet ili sedam regija se može zvati županijama, no neke današnje županije već svojim granicama nemaju nikakve veze jedna s drugom. Mi u Slavoniji imamo bezbroj jedinca lokalne samouprave. Ideja regija je došla od HDSSB-a," ona ne pretpostavlja ukidanje prava već racionalizaciju troškova.

Bauk je nakon toga ocijenio da rasprava pokazuje kako ljudima ne treba nametati što neće. "Naglasak će biti na redefiniranju nadležnosti. To znači da će se neke od nadležnosti koje ima država prenijeti na županije, a neke s županija na gradove. Time bi se redefinirao status izabranih dužnosnika, propisat će se kriteriji, pa neće svi načelnici i njihovi pomoćnici moći biti profesionalci. To će ih potaknuti da se udruže ili, možda, da se ne udruže. Ono što danas radi Grad Zagreb, može slobodno preuzeti županija. Napokon, državan tijela su već organizirana prema upravnim cjelinama koje odgovaraju sustavu s pet regija," pojasnio je.

Spor oko suda u Orahovici

Tolušić je potom upozorio da je zbog racionalizacije ukinut mjesni sud u Orahovici i optužio SDP da je u "zadnjih četiri godine napravio kaos u sustavu" i građanima u pojedinim općinama uskratio temeljne usluge. Na navedeno je s žestinom reagirao Čačić.

"Trošak suda u Orahovci ova država ne može platiti, i ne smije platiti, jer mi smo sutra mrtvi. Mi ulazimo u smrtonosni zagrljaj državnog parazitizma," rekao je povišenim glasom, što je potaklo Tolušića da kaže, "onda iselite Orahovicu". U spor se uključila i Puljak, rekavši da svako selo hoće svoj sud, iako za to nema novaca.

Rasprava se potom usmjerila na Dansku koja je brojku od tisuću jedinca lokalne samouprave postupno svela na 98. Tolušić je rekao da se slaže s takvim ustrojem, ali ponovio da on ne smije utjecati na kvalitetu života građana, posegnuvši za ne nužno primjerenim primjerom bolesnog djeteta kojem život ovisi o odlasku u bolnicu.  

Čačić je pak u osvrtu na danski ustroj rekao da tamo 40 posto novca ide lokalnoj samoupravi, a 60 posto državi, što je u skladu sa smjerom kojim, prema njegovom mišljenju, treba krenuti Hrvatska. On je pritom pohvalio Račana, kao jedinog čovjeka koji je uspio napraviti pomak prema decentralizaciji.

"Račan je jedini čovjek koji je uspio napravit pomak prema decentralizaciji, do tada ni zdravstvo, ni školstvo nije bilo na razini županije, ali on posao nije odradio do kraja i nije prenio i prihode. Time je država zadržala mogućnost da ucjenjuje županije, jer novac prvo ide u Zagreb, a potom se vraća. Županije zbog toga ne mogu upravljati ključnim stvarima, podizati kredite i slično," rekao je uz opasku da takva situacija odgovara vladama HDZ-a i SDP-a.

HDSSB: Mi moramo štedjeti na ljudima

Salapić je u nastavku emisije iznio konkretne zahtjeve za racionalizaciju javne i lokalne uprave. "Mi moramo štedjeti na broju ljudi u sustavu lokalne samouprave, na broju zaposlenih u ministarstvima i agencijama. Što se tiče općina, treba štedjeti kroz njihovo okrupnjivanje. Onda ćemo imati manju administraciju, manje troškove za službena vozila... Mi ćemo se za to zalagati, to će biti ključan uvjet HDSSB-a, da ljudi koji nemaju svrhu neće moći egzistirati u sustavu. U tome treba biti konkretan, treba vidjeti koliko trošimo, koliko možemo izdržati i kako racionalizirati."

Na gledište se nadovezala Puljak, posegnuvši za primjerom Splita s kojim "upravlja 500 ljudi što bi bilo dovoljno za vođenje Berlina".

"Svaki novi gradonačelnik dovodi 20, 30 novih ljudi, kad pogledamo Split i troškove, ispada da ga treba ukinuti. Mislim da je građanima dosta tog širenja mreže podobnih," rekla je.

Tolušić je pred kraj emisije rekao da racionalizacija, kakva god bila, ne smije utjecati na standard građana i usluge koje je država dužna isporučiti, što je potkrijepio podacima o općini sa samo dva zaposlena i s nedostatkom novca za rasvjetu ili zimsku službu.  

Rasprava je završila s političkom demagogijom u najavi rezova, pa je Bauk ocijenio da je ima, spomenuvši "nepotrebno upozorenje" (Karamarka) da nas čeka "dolina suza", dok se Čačić okomio na Božu Petrova.

"Zadnjih par dana slušam gradonačelnika Metkovića koji nas uči kako se vodi država. Metković je veličine Novog Marofa, on zapravo prodaje demagogiju jer usprkos tvrdnjama Metković troši više od Novog Marofa."