ZAGREBAČKI gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je izjavio da će zagrebačka skupština izglasati zahtjev za ocjenu ustavnosti zaključka vlade da preuzme doček brončanih rukometaša. Vlada je doček preuzela u suorganizaciji s Hrvatskim rukometnim savezom.

Podsjetimo, Grad Zagreb je već počeo organizirati doček, no nisu pristali na to da na Trgu nastupi Thompson, nakon čega je Hrvatski rukometni savez odlučio da dočeka neće ni biti. Tada je reagirala vlada, koja je objavila da će organizirati doček za rukometaše, te pozvala Thompsona da nastupi.

Galerija

Što je točno rekao Tomašević

"Dogodio se opasan presedan. Vlada je svjesno prekršila zakon o komunalnom gospodarstvu. Nisu dobili ni tražili dozvolu za zauzimanje javne površine. Taj Zakon je vlada svjesno prekršila, svjesno i namjerno, pa je policija izdavala naloge redarima da ne mogu obavljati svoj posao. Za to nisu imali nikakve ovlasti, ali netko im je to naredio. Na temelju čega?", rekao je Tomašević.

"Danas je predsjednik Skupštine javio da se obratio Ustavnom sudu. Izglasat ćemo zahtjev za ocjenu ustavnosti zaključka vlade da preuzme doček. Idemo to izgurati do kraja.

Pozivam i druge gradonačelnike da razmisle može li se to i njima dogoditi. Ako Vlada to svjesno radi, a i priznali su to njihovi koalicijski partneri, a priznaju da su to i drugi radili pa govore o primjeru iz 2012., što je još jedan spin, jer taj gay pride nije imao veze s ovim Zakonom.

Vlada je jučer napravila nekoliko desetaka komunalnih prekršaja i oko toga će se voditi postupci, i mi oko toga nećemo odustati. To znači pravna država, postupanje prema svima na jednak način. Pravila jednako vrijede za sve, poručio je Tomašević.

I premijer Andrej Plenković je komentirao je najavljeno traženje ocjene ustavnosti.

"Psi laju, karavani prolaze. Bronca je bila u nedjelju, doček je bio u ponedjeljak. Ovo su te reklamacije. Neka promisle što rade. Ja sam prvi put jučer išao pročitati zaključak. Ne znam kojom to interpretacijom tog zaključka odlučuju unaprijed tko može, a tko ne može", upozorio je. 

Kažimo da se ocjenom ustavnosti pred Ustavnim sudom ispituje je li neki zakon ili drugi propis u skladu s Ustavom. Ustavna tužba, s druge strane, odnosi se na pojedinačne odluke ili postupanja kojima je, prema tvrdnji podnositelja, povrijeđeno neko ustavno pravo.

Sanja Barić: Ustavni sud ima rok od godine dane

Profesoricu ustavnog prava Sanju Barić pitali smo kako gleda na ovu temu, odnosno, ima li Grad Zagreb realne pravne šanse pred Ustavnim sudom ako zatraži ocjenu ustavnosti takvog postupanja.

"Gradu Zagrebu stoji na raspolaganju pokretanje ustavne tužbe iz članka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, koji se odnosi na zaštitu ljudskih prava, ali uključuje i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Riječ je o ustavnoj tužbi nalik onoj kakvu podnose građani kada tvrde da su im povrijeđena ustavna prava. U tom postupku Ustavni sud ima rok od godinu dana za odlučivanje, iako može odlučiti i ranije ako ocijeni da je riječ o osobito važnom pitanju", rekla je Barić.

"Vidjet ćemo što će Grad Zagreb tvrditi, ali po svemu sudeći argumentacija će se temeljiti na tvrdnji da su povrijeđeni članci 3. i 135. Ustava, odnosno da je povrijeđen vertikalni aspekt diobe vlasti. Članak 135. Ustava definira samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave, pri čemu se navode i komunalne djelatnosti.

Zakon o komunalnom gospodarstvu ne poznajem u svim detaljima, no odluka će u velikoj mjeri ovisiti o tome što taj zakon propisuje. Dakle, tko, kada i pod kojim uvjetima može dopustiti korištenje javnih površina i postavljanje privremenih objekata na njima", objasnila je.

Ovdje se ne radi o mirnom prosvjedu

Govori da se spominjao i Zakon o javnom okupljanju, ali i da on u ovom slučaju nije osobito relevantan.

"Taj zakon razlikuje dvije vrste okupljanja. Prva su mirni prosvjedi, koji predstavljaju ljudsko pravo, a tu spadaju demonstracije ili, primjerice, pride. Druga su javne priredbe, poput sportskih događaja ili koncerata, koje nisu ljudsko pravo, već događaji praćeni ozbiljnim obvezama organizatora. Razlika je bitna.

Kako god se gleda, ovaj doček nije bio mirni prosvjed. Također, slučaj nije usporediv s prideom u Splitu 2012. godine, kada je događaj bio zabranjen. Ovdje nitko nije zabranio mirno okupljanje. Pravno pitanje jest je li se pozornica i sva potrebna infrastruktura mogla postaviti bez suglasnosti lokalne samouprave.

Zbog toga ovaj događaj treba promatrati poput Adventa, vojne parade ili riječkih maškara. Pod kojim se uvjetima takva priredba može organizirati? Ako postoji zakonska iznimka koja to dopušta, tada je postupanje Vlade bilo zakonito. Ako takve iznimke nema, onda je zakon prekršen", dodaje Barić.

"Nakon što se eventualno utvrdi kršenje zakona na štetu lokalne samouprave u području koje je obuhvaćeno člankom 135. Ustava, postavlja se ključno pitanje: nije li to automatski i povreda članka 4., odnosno Ustavom zajamčenog prava na lokalnu samoupravu? To će biti središnje pravno pitanje cijelog postupka", kaže.

"Zaključak Grada se morao poštovati ili osporiti pravnim putem"

Podsjeća kako je Hrvatski rukometni savez zatražio dopuštenje i nije ga dobio zbog ranije donesenog zaključka Grada Zagreba, kojim se u gradskim prostorima zabranjuju obilježja, slogani i poruke koje potiču na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju. Zbog toga je Thompsonu zabranjen drugi koncert koji se trebao održati u Areni krajem prosinca. 

"Ako je taj zaključak bio na snazi, morao se poštovati ili pravnim putem osporavati ako se smatralo da je neustavan. Ne može se jednostavno postupati protivno važećoj odluci zato što se s njom ne slaže.

U konačnici, cijela ova situacija nastala je jer nitko nije pokrenuo pravni postupak kojim bi se osporio zaključak Grada Zagreba. Onaj tko smatra da je taj zaključak, i temeljem njega postupanje gradonačelnika, neustavno možda je u pravu, ali tada mora posegnuti za pravnim sredstvima", objasnila je. 

Što ako ustavni suci odrede neustavnost?

"Ako Ustavni sud utvrdi da su postupanja bila neustavna, nastupaju važne posljedice. Građani često očekuju da se sve na sudu rješava s kaznama, no Ustavni sud nije tijelo te vrste. Njegova uloga nije kažnjavanje nego uklanjanje neustavnosti iz pravnog poretka.

Ovdje se događaj ne može poništiti, ali Sud može utvrditi da je došlo do povrede, čime se jasno poručuje da se takvo postupanje više ne smije ponoviti. Ili do povrede nije došlo. U oba slučaja, to je iznimno važno. Nakon odluke Ustavnog suda više nema dvojbi – jasno se zna što je dopušteno, a što nije", odgovorila je.

"Ovo pitanje je vrlo važno"

Dodaje da je druga posljedica odluke Ustavnog suda politička, tj. ona na temelju koje odluke birači mogu donositi informirane odluke na izborima.

"Riječ je o vrlo važnom pitanju i velikom testu za Ustavni sud. Ne bih prognozirala ishod, moguć je i jedan i drugi. Međutim, ključno će biti obrazloženje odluke, kao i način na koji Grad Zagreb pravno utemelji svoj zahtjev.

U pravnoj državi konflikti se rješavaju pravnim putem, a ne izbjegavanjem sukoba. Bilo bi važno da sve zainteresirane strane prihvate odluku Ustavnog suda i u budućnosti se ponašaju u skladu s njom", objasnila je za Index Sanja Barić.

Horvat Vuković: Zahtjevi za ocjenu ustavnosti se donose protiv propisa

Za Index je kratku izjavu o temi dala i profesorica ustavnog prava Ana Horvat Vuković.

"Dakle, vrlo načelno, zahtjevi za ocjenu ustavnosti mogu se podnijeti protiv propisa, tj apstraktnog pravnog akta. Zaključak Vlade kojim ona uz HRS preuzima organizaciju dočeka nije takav akt. Dodatno, takav zahtjev jedna jedinica lokalne ili regionalne samouprave može podnijeti samo protiv zakona, i to onog koji se odnosi na ustrojstvo, djelokrug i financiranje jedinice lokalne samouprave.

Dakle, opet ne zaključka. Pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu štiti se, kad govorimo o pojedinačnim pravnim aktima (odlukama), ustavnom tužbom, ali tek nakon iscrpljenih drugih dostupnih pravnih lijekova. I to tek iznimno, kad govorimo o tzv komunalnoj ustavnoj tužbi, dakle ustavna tužba koja štiti baš napadnuto temeljno pravo na tu lokalnu autonomiju", objasnila je.