NE BAŠ hladna zima sve češće mijenja pravila u pčelinjacima. Umjesto mirovanja, pčele ovih toplih dana izlaze iz košnica, a to može imati posljedice ne samo za proizvodnju meda pčelara s istoka zemlje, nego i za cijelu poljoprivredu koja se uvelike oslanja na njihovu ulogu u oprašivanju, prenosi HRT.

Iako uobičajenog zujanja ne bi trebalo biti, potpune zimske tišine među košnicama nema jer pčele ipak izlaze, prevarene toplim zrakama Sunca.

"Na današnji dan je temperatura plus 10. Pčele kreću van, idu po vodu, što je znak da postoji mogućnost da je matica počela polagati leglo", opisao je situaciju Franjo Surop, pčelar iz Vukovara.

I to već početkom siječnja, što znači da pčelama više ne prijeti samo smrzavanje pri izlasku iz košnice, nego i uginuće cijele zajednice koja se brine za leglo.

"Slavonija postaje pustinja"

"Tu je odmah veći rad pčela koje griju košnicu i veća potrošnja hrane. Da bi to regulirali, ako ima puno legla, ima puno potrošnje i ako nema dosta meda, onda moramo intervenirati sa šećernom mednom pogačom", objasnio je.

Posao tu ne staje jer mirnije razdoblje znači pripremu. Svjesni koliko je njihov rad važan za očuvanje ekosustava, pčelari pregledavaju i održavaju opremu. "Stavljamo okvire, pretapamo stari vosak, odrađujemo nove satne osnove, utapamo ih i pripremamo za iduću sezonu te čistimo matične rešetke kad one buknu u proljeće", pojasnio je.

No tada prijete nove brige. Broj košnica posljednjih godina opada, samo prošle godine tisuće pčela otrovane su pesticidima, a problema ima još.

"Slavonija postaje pustinja. Velike su klimatske promjene i ljudi se prilagođavaju. Ovi koji sele, znači seleći pčelari, još mogu. Vijaju med, kako ja kažem, oni na kotačima vijaju med, a tko je stacionaran, taj se baš neće usrećiti", rekao je. Unatoč svim izazovima, pčelari se ne predaju i vjeruju u budućnost pčelarstva.