Foto: FAH

AKO ste radili kao sezonski radnik ili 'na crno', kao slobodnjak koji živi od honorara ili ste se samozaposlili, radite na određeno ili na razne druge ugovore koji nisu na neodređeno, obavljate povremene poslove preko agencija ili ste, pak, stručnjak plaćen po odrađenom projektu, onda znate koliko je nepredvidljiv i nesiguran život "prekarnog" radnika.

Prekarni rad, odnosno nestandardan oblik zapošljavanja, i u svijetu i u zemljama regije bilježi velik porast i zauzima sve veći udio na tržištu rada.

Hrvoje Butković, znanstveni suradnik u zagrebačkom Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), zajedno s kolegicom s Instituta Višnjom Samardžijom, nedavno je predstavio studiju "Porast dualnog tržišta rada: Borba protiv prekarnog rada u novim državama članicama putem industrijskih odnosa", u kojoj analiziraju stanje u Hrvatskoj, pri čemu su mladi identificirani kao posebno ranjiva skupina kojoj je otežan ulazak na tržište rada.

"Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj se od izbijanja krize udvostručila. Ipak, od 2014. bilježimo trend njenog smanjivanja, pa je tako sa 50 posto 2013. godine smanjena na 43 posto u 2015. Ovaj pozitivni trend vezan je uz izlazak iz recesije i uz otvaranje tržišta rada većine članica EU-a. Ne treba, međutim, zaboraviti niti pozitivne učinke mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa kroz koju je 2014. prošlo preko 28.000 mladih te koja je nedvosmisleno pridonijela socijalizaciji između mladih i poslodavaca u Hrvatskoj. Tu su još neke mjere porezne politike kojima se stimulira zapošljavanje mladih na standardne ugovore, a koje bi uslijed daljnje stabilizacije gospodarskih prilika mogle sve više pridonositi poboljšanju položaja mladih na tržištu rada", kaže Butković za Al Jazeeru Balkans.

Hrvatska je rekorder među članicama EU-a po zapošljavanju na određeno vrijeme

Hrvatska je rekorder među članicama EU-a po zapošljavanju na određeno vrijeme - u 2015. godini više od 95 posto novih zapošljavanja bilo je na određeno.

"Preko 20 posto zaposlenih u Hrvatskoj danas radi na određeno vrijeme. Od sektora koje smo proučavali evidentiran je veliki porast rada na određeno vrijeme u građevinarstvu i metalnoj industriji u kojima je istovremeno došlo i do smanjivanja rada na neodređeno. Sve to nije u skladu s odredbama Zakona o radu koje kažu da bi rad na određeno vrijeme trebao biti iznimka. Očito je da su poslodavci u većoj mjeri posezali za ovakvim zapošljavanjem s obzirom na nesigurne gospodarske prilike. Treba, međutim, naglasiti da bi u stabilnijim gospodarskim okolnostima moglo doći do smanjivanja rada na određeno jer on može imati negativne posljedice i za poslodavce - radnici koji rade na određeno vrijeme ne ostvaruju s poslodavcem isti oblik povezanosti i pripadanja kao standardni radnici. Oni se stoga puno lakše odlučuju za promjenu posla što može imati negativne učinke na poslovanje tvrtke", kaže Butković.

Objasnio je i koji su drugi najčešći oblici nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj te kako u svjetlu tih pitanja Hrvatska stoji u usporedbi s ostalim zemalja Europske unije.

"Rad u nepunom radnom vremenu bitno je ispod prosjeka EU-a, ali situacija je slična u gotovo svim novim članicama EU-a, gdje niži životni standard odvraća radnike od ovog oblika rada zbog manjih primanja. Što se tiče agencijskog rada, u Hrvatskoj je on vrlo slabo zastupljen jer svega 0,4 posto radne snage radi putem agencija za privremeno zapošljavanje. Hrvatska među rijetkim novim državama članicama bilježi značajan pad broja samozaposlenih osoba od gotovo jedne trećine u usporedbi sa 2008. To se može objasniti duljinom i dubinom krize koja je brojne samozaposlene otjerala na burzu rada, prvenstveno zbog nelikvidnosti kao kroničnog problema našeg gospodarstva", zaključuje.