Trebate majstora? Strpite se do kraja ljeta, a možda i dulje

Trebate majstora? Strpite se do kraja ljeta, a možda i dulje
Foto: Pixsell/Kristina Štedul Fabac

HRVATSKOJ trenutno nedostaje više od 50 tisuća radnika. Toliki broj radnih dozvola za strance je vlada predvidjela za 2019. godinu. No prave su potrebe daleko veće jer većinu tih radnika zapošljavaju velike tvrtke. Obrtnici rijetko kada dođu do stranog radnika, a posla ima preko glave. Najviše nedostaje radnika u građevinarstvu. Traže se tisuće zidara i tesara, međutim nemoguće ih je pronaći u Hrvatskoj. Svi znamo za taj manjak, ali nam je apstraktan. Tesari nam ne trebaju ako ne gradimo novu kuću, manjak asfaltera, geobušača ili armirača i ne primjećujemo. Nedostatak nekih drugih radnika puno jače osjetimo. 

Pet tjedana za montažu klima uređaja: "Odustao sam i od traženja radnika, radim sam koliko stižem"

"Montiranje klima uređaja? Može. Za pet tjedana", rekao nam je instalater Mario Fegeš koji nam je otkrio i da ga stalno zovu mušterije koje se žale da se čekanje na montažu klime može oduljiti i na preko dva mjeseca. Naravno, vruće je pa su svi krenuli servisirati ili kupovati nove klimatizacijske uređaje. No to nije pravi razlog čekanja. Fegeš se bavi i centralnim grijanjem, a i na tu uslugu se jednako čeka. Jednostavno nema radnika. Nije to problem ovoga ljeta i navala na klima uređaje s prvim vrućinama. Nema tko raditi.
"Fali jako puno radnika. Ja sam odustao i od traženja radnika. Radim sam koliko mogu i koliko stignem", kaže Fegeš. 

Stipendije po 18 tisuća kuna godišnje, ali uzalud

Država na nedostatak radnika odgovara onako kako jedino zna – upumpavanjem novca. Dosad su stipendije za učenike voljne naučiti neki od deficitarnih zanata iznosile  9000 kuna godišnje. Od sljedeće godine bit će dvostruko veće. Sve je to, vjerojatno, samo bacanje novca. Učenici će tri godine primati stipendiju, naučit će zanat, a onda će prvom prilikom otići u inozemstvo.

Naravno da se uzrok u većini odlazaka nalazi u većim plaćama u razvijenijim zemljama i da bi najlakše bilo reći vlasnicima obrta da podignu plaće svojim radnicima. Da bi to napravili, morali bi podići cijene svojih usluga koje onda mnogi ne bi mogli priuštiti pa opet ne bi bilo novca za plaće. Dok društvo u cjelini ne postane bogatije, a država odustane od previsokih nameta kojima hrani birokraciju, ni oni svojim radnicima neće moći isplaćivati plaće kao u zapadnoj Europi.

Prosječna plaća od pet do sedam tisuća kuna

"Prosječna plaća vodoinstalatera je od pet do sedam tisuća kuna", kaže Josip Ričković, osnivač obrta za limariju, hidroizolaciju, krovopokrivanje i vodovod. On je obrt prepustio sinu, ali još uvijek radi jer posla je puno, a radnika malo. Već mjesecima pokušava pronaći krovopokrivača i ne može ga naći. Jednostavno nema nikoga tko zna i hoće raditi na visini. Njegov se obrt bavi i vodoinstalaterski poslovima pa smo ga pitali koliko bismo trebali čekati na usluge vodoinstalatera.

"Hitne intervencije ćete čekati par sati. To nije problem, nećemo nikoga ostaviti s puknutom cijevi u stanu. Za zahtjevnije poslove kao postavljanje novih instalacija čekat ćete mjesec i više dana", kaže Ričković. Tvrdi da su usluge njegova obrta posljednjih godina malo poskupjele, u skladu s općim povećanjem cijena, ali da nisu porasle toliko da bi odbijale mušterije. 

Obrtnici odbijaju mušterije

Dio obrtnika jednostavno ne može odraditi poslove na vrijeme i zbog toga, umjesto da zavlače mušterije što je nekada bio uobičajen poslovni običaj u svijetu majstora, jednostavno odbijaju poslove. Pošteno, ali ukazuje na sustavni problem koji se neće tako brzo riješiti.

"Obrtnici se u ovom trenutku bore s pronalaskom kvalitetnih radnika i suočavaju s apsurdnim situacijama u kojima moraju odbijati poslove zbog toga što uslijed manjka radnika ne stižu proizvesti i isporučiti svoje proizvode u traženom roku. Uvoz radne snage i sistem kvota, kakav god bio, kratkoročna su rješenja. Dok ne riješimo probleme 'kod kuće' i dok obrazovni sustav strukovnog obrazovanja ne počne odgovarati na potrebe gospodarstva, ne možemo očekivati poboljšanje", rekao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore. Njegovo rješenje je bolji sustav strukovnog obrazovanja. 

Čekat ćemo na popravke dok se sve ne uruši

"Unazad nekoliko godina Hrvatska obrtnička komora upozoravala je da sustav strukovnog obrazovanja ne odgovara potrebama tržišta rada i da je ovakav scenarij izgledan. Našim obrtnicima treba, i to nam signaliziraju s terena, najveći mogući broj sati praktične nastave u licenciranim radionicama", smatra Ranogajec.

No ni to neće spriječiti odlazak mladih majstora. Samo će odlaziti još bolje obučeni za zanate koje su odabrali, a u Hrvatskoj će se sve dulje i dulje čekati i na najjednostavnije popravke. Dok se sve ne uruši.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara