PRIJE šest mjeseci okrug Łańcut na jugoistoku zemlje posljednji je u cijeloj Poljskoj ukinuo "Povelju o obiteljskim pravima" izglasanu još 2019. godine na poticaj konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS). Bila je to zadnja povelja koja je pod krinkom "zaštite obiteljskih i tradicionalnih vrijednosti" usmjerena na kreiranje takozvanih "anti-LGBT+ zona" u Poljskoj.

U jednom je trenutku najmanje trećina poljskog teritorija bila pokrivena spomenutim "poveljama" i sličnim deklaracijama, no pod pritiskom Europske unije i poljskih sudova te zbog silaska PiS-a s vlasti u prosincu 2023. pomalo su ukidane, sve dok 24. travnja 2025. u Łańcutu nisu potpuno nestale. Sada je postalo jasno da je ova diskriminatorna politika imala i štetne demografske posljedice.

Popustili pod financijskim pritiskom

Ukidajući spornu povelju, Okružno vijeće u Łańcutu jasno je stavilo do znanja da nije promijenilo mišljenje i da to čini samo kako bi izbjeglo financijsku štetu. Naime, kao i u više drugih slučajeva u Poljskoj, Europska unija zaprijetila je uskraćivanjem 175.000 eura iz europskih fondova za lokalni medicinski centar.

"Treba naglasiti da predmetna povelja ne sadrži nikakve odredbe koje diskriminiraju bilo koju skupinu ili pojedinca. Unatoč pozitivnim namjerama koje stoje iza ove povelje, neke skupine i mediji lažno su je nazvali 'rezolucijom protiv LGBT osoba'.  Važno je napomenuti da rezolucija čak ni ne sadrži riječ LGBT", piše u obrazloženju vijeća u Łańcutu.

U nastavku teksta stoji da povelja nije nezakonita, ali je ipak ukinuta jer vijeće smatra kako ne smije riskirati da 80.000 stanovnika okruga bude uskraćeno za financiranje iz raznih europskih i vladinih fondova i programa.

Anti-LGBT+ povelje pojavile su se u Poljskoj 2019. godine, kao reakcija na LGBT+ deklaraciju varšavskog proeuropskog i liberalnog gradonačelnika Rafała Trzaskowskog (u lipnju je izgubio predsjedničke izbore protiv PiS-ova kandidata Karola Nawrockog). Trzaskowski se obvezao na provedbu politika jednakosti u glavnom gradu Poljske. Među ostalim, obećao je otvoriti hotel za mlade LGBT+ osobe koje su roditelji izbacili iz kuće.

Zaštita djece od "moralne korupcije"

U sljedećih godinu dana više od 100 jedinica lokalne samouprave donijelo je anti-LGBT+ povelje i proglasilo se "slobodnima od LGBT ideologije" ili prihvatilo "Povelje o obiteljskim pravima" koje ističu da je brak isključivo zajednica muškarca i žene te se obvezalo zaštititi "djecu od moralne korupcije".

Neke anti-LGBT+ povelje sadrže sasvim otvorenu diskriminatornu retoriku, dok su druge blaže u izričaju i zalažu se za "zaštitu tradicionalne obitelji", odnosno heteroseksualnih roditelja i njihove djece u školskim aktivnostima ili korištenju javnih fondova koji su u nadležnosti lokalne samouprave.

Većina rezolucija izglasana je u jedinicama lokalne samouprave u kojima je PiS imao većinu ili snažan utjecaj. Dok je PiS bio na vlasti od 2015. do 2023. godine, vodio je kampanju protiv "LGBT ideologije", smatrajući da se radi o štetnim idejama o seksualnom i rodnom identitetu koje se Poljskoj nameću iz inozemstva i prijete tradicionalnim vrijednostima i kulturi.

"LGBT i rodna ideologija suprotne su zdravom razumu te radikalno ograničavaju slobodu velikog broja ljudi koji su terorizirani da ih prihvate. Dok god smo na vlasti, nitko nam ništa neće nametnuti. Kršćanska civilizacija danas je napadnuta, ali se može braniti, ne samo u Poljskoj", rekao je svojedobno Jarosław Kaczyński, lider PiS-a i poljski premijer.

Europska reakcija i pravne posljedice

Zbog anti-LGBT+ povelja i PiS-ovih reformi, Poljska je ubrzo došla u sukob s Europskom unijom. U srpnju 2021. Europska komisija pokrenula je pravni postupak protiv Poljske smatrajući da kontroverzne povelje krše propise o zabrani diskriminacije na temelju seksualne orijentacije.

Ubrzo nakon toga, Bruxelles je zaustavio financiranje poljskih jedinica lokalne samouprave koje su donijele takve rezolucije, a koje su obaviještene da je "proglašavanje teritorija slobodnim od LGBT+ osoba protivno vrijednostima utvrđenim u Ugovoru o Europskoj uniji".

Istodobno su i poljski sudovi počeli donositi tumačenja da su povelje isključive i stigmatizirajuće prema LGBT osobama, da su lokalni dužnosnici koji su ih donijeli prekoračili svoje ovlasti i prekršili zakon i ustav.

U lipnju 2022. Vrhovni upravni sud presudio je da su rezolucije protiv LGBT osoba rezultirale "kršenjem dostojanstva, časti i privatnog života određene skupine stanovnika". Sud je naglasio da država ima obvezu zaštititi sve građane, uključujući i one koji pripadaju manjinama.

Rezolucije bez pravnih posljedica

Zagovornici anti-LGBT+ povelja tvrdili su da se uglavnom radi o simboličnim rezolucijama bez pravnih posljedica, koje u stvarnom životu nemaju štetan utjecaj. LGBT aktivisti su, međutim, odgovorili da su povelje "opasni alati" čija je jedina svrha "nametnuti diskriminaciju".

Europska komisija zaključila je da ove rezolucije doista mogu imati izravne posljedice na živote LGBT osoba, na primjer uključivanjem diskriminirajućih kriterija u javne natječaje ili utjecajem na zapošljavanje osoblja u obrazovnim i kulturnim ustanovama. "Poljska vlada nije uspjela riješiti nijedan od ovih problema u svojim odgovorima na naše upite", objavila je Europska komisija.

Situacija se bitno promijenila kad je u prosincu 2023. na vlast došla liberalno-demokršćanska Građanska platforma sadašnjeg premijera Donalda Tuska. Popularni je voditelj Wojciech Szeląg na poljskoj javnoj televiziji u veljači 2024. rekao sljedeće:

"Godinama su se u Poljskoj sramotne riječi upućivale brojnim pojedincima samo zato što su odlučili tko su i koga vole. LGBT+ osobe nisu ideologija, već ljudi s imenima, licima, bližnjima i prijateljima. Svi ovi ljudi trebaju čuti ove riječi upravo s ovog mjesta - žao mi je."

Demografski gubitak u regijama koje su izglasale povelje

A novo akademsko istraživanje, objavljeno prije nekoliko dana, sugerira da su poljska područja u kojima su izglasane anti-LGBT+ povelje iskusila porast broja ljudi koji žele odseliti. Posebice se to odnosi na mlade žene koje u Poljskoj često imaju progresivnije stavove od muškaraca iste dobi.

Autori Pawel Adrjan, ekonomist sa Sveučilišta u Oxfordu te Jan Gromadzki s Bečkog sveučilišta za ekonomiju i biznis analizirali su tržište rada i zaključili da je nakon usvajanja povelja protiv LGBT+ osoba došlo do značajnog porasta (12 do 15 posto) interesa za radnim mjestima izvan tih regija.

I unutar Poljske i diljem Europe, tražitelji posla usredotočili su se na regije koje se percipiraju kao LGBT+ prijateljske. U Poljskoj su se pretrage koncentrirale na područja koja nisu usvojila povelje. Na međunarodnoj razini, najpopularnija odredišta bile su zemlje u kojima su istospolni brakovi legalni, poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.