NA SVJETSKIM valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna znatno pala, što je posljedica trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i naznaka da američki Fed neće žuriti s povećanjem kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna pao 0,7 posto, na 94,02 boda, najnižu razinu u tri tjedna.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj oslabila 0,3 posto, na 110,45 jena.

Dolar je oslabio i u odnosu na europsku valutu pa je tečaj eura porastao 0,5 posto, na 1,1745 dolara.

Američka se valuta pod pritiskom našla u petak nakon što su na snagu stupile američke carine na uvoz kineskih proizvoda u vrijednosti od 34 milijarde dolara. Kina je odmah uzvratila protumjerama istog intenziteta.

Ulagači su stoga oprezni i pitaju se što slijedi - hoće li se nastaviti trgovinski rat uvođenjem novih carina ili će se u pregovorima postići nekakav kompromis?

Ako se rat carinama nastavi, patit će i SAD i Kina

Ako se rat carinama nastavi, sasvim je sigurno da će to pogoditi oba najveća svjetska gospodarstva, trgovinu u svijetu, kao i cjelokupno globalno gospodarstvo, kažu analitičari.

Pritisak na dolar ojačao je i nakon objave podataka o zapošljavanju u SAD-u koji su pokazali da američko gospodarstvo snažno raste, ali bez jačanja inflacijskih pritisaka.

U lipnju je, naime, broj zaposlenih povećan za 213.000, dok su analitičari očekivali 195.000. I dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,8 posto, najniže razine u 18 godina, na 4 posto, prosječna satnica porasla je samo 0,2 posto, manje od očekivanja.

Zbog toga su splasnule špekulacije da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.

''Smatra se da bi snažan rast gospodarstva mogao navesti Fed na povećanje kamata u rujnu. To nije isključeno, no bez ubrzanja rasta plaća malo je vjerojatno da će na kraju godine uslijediti daljnje, četvrto povećanje kamata u ovoj godini'', kaže Marvin Loh, strateg u banci BNY Mellon.

Od početka godine Fed je već u dva navrata povećao ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a procjenjuje se da postoji više od 70 posto izgleda da će kamate povećati i u rujnu.

No četvrto povećanje kamata, na kraju godine, o čemu se dosad špekuliralo, manje je vjerojatno nakon objave ovog izvješća o zapošljavanju.

Wall Street porastao

Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo pokazateljima iz američkog gospodarstva, dok se na ostalim svjetskim burzama trgovalo oprezno zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,7 posto, na 24.456 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,5 posto, na 2759 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 7688 bodova.

Rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo podacima s američkog tržišta rada.

U lipnju je broj zaposlenih povećan za 213.000, dok su analitičari očekivali 195.000. I dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,8 posto, najniže razine u 18 godina, na 4 posto, prosječna satnica porasla je samo 0,2 posto, manje od očekivanja.

Rast zaposlenosti ukazuje na snažan rast gospodarstva, dok blagi rast plaća umanjuje bojazni od prebrzog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

''Ovo su bolji podaci nego što smo se nadali, više radnih mjesta bez imalo inflacijskih pritisaka od rasta plaća'', kaže Kim Forrest, analitičarka u Fort Pitt Capital Groupu.

Podršku tržištu pružio je i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke, koji je pokazao da su čelnici Feda uvjereni da će se snažan rast gospodarstva nastaviti, pri čemu će povećanje kamata biti postupno.

Zahvaljujući tome, u drugi su plan pale zabrinutosti zbog jačanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.

U petak su, naime, na snagu stupile carine od 25 posto koje je Washington uveo na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, a Peking je uzvratio protumjerama istog intenziteta.

Ulagači se plaše da je to prvi potez koji vodi trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, što bi moglo narušiti rast tih, ali i cjelokupnog globalnog gospodarstva.

Neki analitičari kažu da je to već uračunato u cijene dionica i da su iznosi na koje su nametnute carine mogli biti i znatno veći, s obzirom na to da je Washington najavljivao carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 500 milijardi dolara.

''Premda će se trgovinski spor nastaviti, bit će odmjeren, a ne 500 milijardi dolara odjednom. To ostavlja mogućnost za pregovore i neće torpedirati gospodarstvo, čega su se ulagači plašili'', kaže Jamie Cox, partner u tvrtki Harris Financial Group.

Ulagači se nadaju kompromisu između SAD-a i EU-a

Ulagači se nadaju i kompromisnom rješenju trgovinskog spora između SAD-a i Europske unije.

Polovicom tjedna veleposlanik SAD-a u Njemačkoj Richard Grenell kazao je u razgovoru s vodećim menadžerima u njemačkoj autoindustriji da bi predsjednik SAD-a Donald Trump mogao odustati od najavljenog uvođenja 20-postotnih carina na uvoz automobila iz EU-a, ako EU smanji carine na američka vozila.

Iz Njemačke je pak, poručeno da bi tamošnja kancelarka Angela Merkel mogla podržati smanjenje carina u EU na uvoz američkih automobila.

Trenutno SAD naplaćuje 2,5 posto carina na uvoz automobila, te 25 posto na uvoz kamiona. EU pak naplaćuje carine od 10 posto na uvoz automobila iz SAD-a.

Zahvaljujući tome, na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 1,5 posto, na 12.496 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 5375 bodova. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,25 posto, na 7617 bodova.

A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks pao 2,3 posto, na 21.788 bodova.

I na ostalim su azijskim burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, ponajviše u Kini, što je posljedica rata carinama između Washingtona i Pekinga.

''Trgovinski rat postao je realnost. Da je ovo boksački meč, ovo bi bila prva runda. Bit će to dugačak proces'', kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.