Tri jezika u Hrvatskoj su pred izumiranjem, od toga dva u Istri

Tri jezika u Hrvatskoj su pred izumiranjem, od toga dva u Istri
Ilustracija: 123RF

EUROPSKA unija ima 24 službena jezika, ali na europskom tlu postoji oko 250 jezika, od kojih će mnogi iščeznuti kad umru njihovi posljednji živući govornici. Na popisu jezika koji su pred izumiranjem čak tri su iz Hrvatske. 

Na svijetu postoji šest do sedam tisuća jezika, a UNESCO predviđa da će gotovo polovina nestati do kraja stoljeća. 

Naime, lingvističko pravilo kaže da kad djeca prestanu učiti neki jezik, njegovi su dani odbrojani.

Istrorumunjski se pojavio na kraju 15. stoljeća

Jezik je kritično ugrožen kad su njegovi najmlađi govornici generacija djedova i baka te se koristi rijetko i samo djelomično, dok se ozbiljno ugroženim jezikom smatra onaj koji osim generacije djedova i baka, poznaje i generacija roditelja, ali ga rijetko koristi i ne trudi se da ga prenese na sljedeću generaciju.

U Istri postoje dva jezika koja su pred izumiranjem. Istrorumunjski, kojim govore stanovnici u Žejanama na Ćićariji i u naseljima u dolini Boljunčice – Šušnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Brdu, Kostrčanima, Letaju – te nekoliko ljudi u Rijeci, Opatiji, Trstu i par iseljenika u Australiji i SAD-u, povijesni je dijalekt rumunjskog jezika.

Prema podacima Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, istrorumunjski se u Istri pojavio na kraju 15. i početkom 16. stoljeća s doseljenicima iz Dalmacije. Prema procjeni iz 2004. godine, taj jezik govori oko 250 stanovnika Istre. 

Vlaški jezik

Današnji Istrorumunji potomci su Vlaha koji su krajem 15. i početkom 16. stoljeća iz unutrašnjosti Dalmacije, s područja oko Dinare i južnog Velebita, došli najprije na Krk, a zatim i u Istru, na područja opustošena kugom i malarijom. Svoj jezik ne nazivaju istrorumunjskim, već ga zovu prema imenu naselja u kojem žive (žejånski, susńevski ili šušńevski, novošånski, brijånski itd.). Također, u nekim dijelovima ga nazivaju vlaškim jezikom.

Na jugu Istre još uvijek postoji istriotski jezik, koji je jako ugrožen jer njime govore samo stariji ljudi. Istriotski spada u skupinu predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka. 

Njegovo porijeklo još nije jasno. Neki hrvatski romanisti smatraju da je u svojoj najstarijoj fazi srodan dalmatskome, a većina talijanskih jezikoslovaca drži da je riječ o arhaičnim mletačkim govorima. Jedna od mogućih hipoteza je da se razvio iz nekad jedinstvenoga romanskog jezika na području današnje Furlanije, Istre i Dalmacije, a uslijed naseljavanja slavenskog stanovništva na ta područja. Prema procjenama, taj jezik danas poznaje i povremeno koristi tek nekoliko stotina ljudi.

Arhaični albanski dijalekt u Zadru

No u Hrvatskoj postoji još jedan jezik pred izumiranjem. Radi se, naime, o arbanaškom govoru, koji predstavlja arhaični oblik gegijskog narječja albanskog jezika. Njega su početkom 18. stoljeća u Hrvatsku donijeli albanski doseljenici, a originalno se koristio u području oko Bara i okolnom jugoistočnom dijelu Crne Gore.

U Zadru i bližoj okolici još ima stanovnika koji se služe tim jezikom, a procjene broja korisnika kreću se od 500 do tisuću ljudi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara