Tri stoljeća od rođenja američkog kartografa - Hrvata Konšćaka

HRVATSKI misionar Ferdinand Konšćak, po ocjenama kroničara jedan od najvećih pionira istraživača u povijesti sjevernoameričkoga kontinenta, rodio se prije 300 godina.

Varaždinac Konšćak (1703.-1759.) prvi je izradio zemljovid meksičke Kalifornije (Baja California), koji je do sredine 19. stoljeća bio dio službene karte Amerike. Zemljovid je na desetke puta pretiskivan i objavljivan, uključujući i Diderotovu Encyclopediaeu.

Prvi je Europljanin koji je došao do ušća Rio Kolorada. Osnovao je rudarsko naselje San Antonio Reala. Gradio je rudnike, ceste i brane. U Kalifornijskom zaljevu jedan se otočić naziva njegovim imenom: Consag Rocks.

Dnevnici s putovanja s mnogim etnografskim novostima o kulturi i običajima domorodaca doživjeli su mnoga izdanja na gotovo svim europskim jezicima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na kalifornijski poluotok stigao je 1731., koji se prije njegova dolaska smatrao otokom. Poduzeo je tri velika istraživačka pohoda u nepoznato kako bi na sjeveru poluotoka pronašao područja pogodna za uspostavu novih misijskih postaja.

Kroz područja naseljena domorocima putovao je stotinama milja, obraćajući Indijance i utemeljujući nove misijske postaje. Zbog toga je još za života postao slavan u inozemstvu, ali se u domovini o njemu počelo pisati tek zadnjih godina, najviše u krugovima Isusovaca.

Dr. Damir Zorić koji je doktorirao na Konšćakovu djelu smatra da se o njegovu radu u nas premalo zna, o čemu svjedoči i činjenica da "samo jedna ulica u Varaždinu nosi njegovo ime".

Još u 18. stoljeću imao je vrlo napredan stav prema domorodcima i njihovoj kulturi, što nije bilo uobičajeno. Principi na kojima je taj odnos počivao danas predstavljaju osnove uljuđene, demokratske civilizacije pa je, njemu u čast, i skup grebena dobio ime Rocas Consag, kaže Zorić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara