ZASTUPNICI parlamentarne većine i oporbe, osim Centra, Možemo! i GLAS-a, nisu danas sporili nužnost ponovnog uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja, ali je dio oporbe pritom upozorio na neke diskriminatorne odredbe izmjena Zakona o obrani.

U raspravi o paketu obrambenih zakona kojima se, između ostalog, uvodi temeljno vojno osposobljavanje od dva mjeseca, zastupnici su isticali promijenjene geopolitičke okolnosti u svijetu, nestabilnosti u našem okruženju i porast raznih ugroza kao argumente zašto je vojni rok potreban.

Selak Raspudić: Hoće li se vojni rok fokusirati i na hibridne i kibernetičke ugroze?

Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) posebno je upozorila na porast hibridnih i kibernetičkih ugroza, upitavši hoće li se vojni rok fokusirati i na to? Ne negirajući nužnost temeljnog vojnog osposobljavanja, zatražila je jasne odgovore na što će se trošiti izuzetno velika sredstva namijenjena za obranu. Njezin kolega iz Kluba Dario Zurovec dodao je da novac ne smije biti usmjeren isključivo na kupnju skupe strane opreme, već se treba usmjeravati na razvoj vlastite vojne industrije.

Selak Raspudić  je predložila i novi službeni pozdrav Hrvatske vojske, umjesto „Domovini vjerni” da bude „Hrvatskoj vjerni”.

Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog Vladimira Bileka) istaknuo je da ulaganje u obranu nije bačen novac. Apelirao je pritom da se prestane plašiti javnost da će zbog izdvajanja za obranu doći do smanjenja plaća i mirovina. Svaki treći euro iz proračuna namijenjen je za mirovinski i socijalni sustav, svaki sedmi za zdravstvo, svaki osmi za školstvo i obrazovanje, a tek svaki 25 euro odlazi na obranu, naveo je.

Paus: Diskriminira se one koji se odluče za civilnu službu

Arsen Bauk (Klub SDP-a) podržava ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja jer dragovoljno vojno osposobljavanje, kaže, nije dalo potrebne rezultate za popunu djelatnog vojnog sastava i pričuve. Ukazao je, međutim, na neke pravne praznine kod priziva savjesti i civilnog služenja. Smatra također da je potrebno preciznije i bolje definirati prednost kod zapošljavanja u državnoj upravi i lokalnim jedinicama onih koji su prošli obuku kako ta odredba ne bi pala na Ustavnom sudu zbog diskriminacije.

Da u zakonu postoje elementi diskriminacije drži i Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a). Ističe da je priziv savjesti ustavna kategorija i da je zato zabrinjavajuće da se diskriminira one koji se odlučuju za civilnu službu i to dužinom služenja, visinom naknade, te upisom radnog staža i omogućavanjem prednosti pri zapošljavanju onima koji su odslužili vojni rok. Pozvao je ministra obrane da nađe neki drugi način kako će stimulirati mlade da odu na vojnu obuku.

Puljak: Ovakav vojni rok nije usklađen s vremenom u kojem živimo

Da uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja neće podržati najavili su klubovi Možemo!, Centra i Nezavisne platforme Sjevera (NPS) te HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a.

Marijana Puljak (Centar i NPS) drži da je riječ o neefikasnom i skupom modelu koji nije usklađen s vremenom u kojem živimo te da bi Hrvatska trebala ulagati u modernu i profesionalnu vojsku opremljenu za sigurnosne rizike 21. stoljeća. ”Dvomjesečno osposobljavanje ni u teoretskom smislu neće stvoriti vojno sposobnu spremnu za borbene uvjete 21. stoljeća, danas se ne ratuje puškom u rovu, nego algoritmima, dronom, dezinformacijama”, rekla je Puljak.

Za Anku Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a) set vojnih zakona je poluproizvod koji uvodi nejednakost i podjele. „Meni je to neprihvatljivo jer nije jasno čemu će vojni rok služiti i nisam čula kako će dvomjesečna obuka povećati obrambenu sposobnost i spremnost Hrvatske”, kazala je.

Benčić: Protiv smo klečanja pred Trumpom

Protiv vojnog roka su i u Klubu Možemo!, čija Sandra Benčić smatra da su ulaganja u obranu potrebna na razini ljudi i opreme, ali u profesionalnu vojsku. „Protiv smo klečanja Hrvatske i većine članica NATO-a iz Europske unije pred Donaldom Trumpom koji traži da dignemo proračune za obranu na 5 posto BDP-a”, ustvrdila je Benčić.

Pet posto BDP-a znači 4,6 milijardi eura, to je ekvivalent 30 tisuća stanova za mlade u Hrvatskoj godišnje, ekvivalent najvećem mogućem povećanju penzija i ulaganjima u zdravstvo koje bi omogućilo svakom državljaninu adekvatnu skrb, nabrojala je.

Benčić je sporno i „kažnjavanje” onih koji izaberu civilno služenje. „Ako mladi to stvarno žele (ići u vojsku) onda nema potrebe za prisilom”, poručio je Marin Živković (Možemo!).

Stavove Možemo! Ante Deur (Klub HDZ-a) ocijenio je zabrinjavajućima naglasivši da sigurnost države mora biti na prvom mjestu „Možemo kao da živi u nekoj konfederaciji odvojenoj od države, kao u nekoj zelenoj cvjetnoj priči (...) Šokiran sam da Vučić i kolege iz sabornice imaju istovjetno mišljenje”, rekao je Deur.

Gabričević: Obvezna temeljna vojna obuka i za žene

Veselko Gabričević (Klub Nezavisni i HSU) ocijenio je paket obrambenih zakona najvažnijima za nacionalnu sigurnost. "Nema zemlje koja se ne naoružava. Obuka djelatnog, ali i pričuvnog sastava mora biti intenzivna i neprekidna. Rat u Ukrajini mnogima je otvorio oči da moramo drugačije razmišljati, ukidanje obveznog vojnog roka bila je pogrešna odluka", poručio je. Zauzeo se i za obveznu temeljnu vojnu obuku i za žene.

I iz Kluba Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića ističu važnost nacionalne sigurnosti, a Marin Miletić navodi kako nema obrane zemlje bez oružja, Ivica Ledenko dodaje da je vojni rok jedan od ključnih instrumenata za dugoročnu stabilnost i otpornost društva u cjelini. Vojni rok jača osjećaj pripadnosti, solidarnosti i odgovornosti prema državi, dodao je Ledenko. Stav Mosta je također da nikada nismo trebali ni ukidati vojni rok.

Riječ je o povijesnom iskoraku, pitanju opstanka i sigurnost Hrvatske, vojna obveza nije žrtva već čast, naglasio je Tomislav Josić (Klub DP-a).