TROJE ustavnih sudaca Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec u izdvojenim mišljenjima o jednoj odluci koju je nedavno donio Ustavni sud otkrili su neke detalje o načinu donošenja odluka na tom sudu.

Odluka o kojoj su napisali izdvojena mišljenja tiče se Poslovnika Ustavnog suda, sasvim precizno identiteta suca izvjestitelja. Riječ je o sucu koji analizira pojedini predmet i priprema odluku o kojoj se onda glasuje na sjednici. Njegov identitet je tajan, a GONG je tražio da se ocijeni ustavnost te odredbe. Većina ustavnih sudaca odbila je GONG-ov zahtjev, no Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec nisu se s time složili, piše N1.

Iznijeli su detalje o načinu donošenja odluka na Ustavnom sudu. Prema riječima ovo troje sudaca taj način nije transparentan.

Inače, ustavni suci Selanec i Kušan nisu sudjelovali u glasovanju o upozorenju koje je Ustavni sud u ponedjeljak uputio predsjedniku Zoranu Milanoviću. Izašli su iz dvorane u kojoj se održavao stručni sastanak. Sudac Abramović je, zajedno sa sutkinjom Ingrid Antičević-Marinović, bio protiv upozorenja. Njihove argumente nismo čuli budući da samo predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović ima pravo javno istupati.

Osim toga, o upozorenju se glasovalo na tzv. stručnom sastanku nakon kojeg suci nemaju pravo pisati izdvojena mišljenja. Na to su u ovoj nedavnoj odluci upozorili Abramović, Kušan i Selanec.

Tajni sudac izvjestitelj

Odluka je donijeta nakon što je GONG zatražio ocjenu ustavnosti Poslovnika o radu Ustavnog suda. Tražili su da se provjeri je li u skladu s Ustavom odredba prema kojoj je identitet suca izvjestitelja tajan.

Prijedlog GONG-a je većinom glasova odbijen jer je ocijenjeno da je dovoljno to što Ustavni sud, kada dobije upit o sucu izvjestitelju, provede tzv. test razmjernosti, odnosno odvagne treba li ime objaviti ili ne. U tom vaganju sudjeluju, tvrdi Ustavni sud, svi ustavni suci.

Tko provodi test razmjernosti?

Abramović, Kušan i Selanec u izdvojenim mišljenjima kažu kako nikada nisu čuli da se provodi takav test razmjernosti.

"U obrazloženju većine navodi se da Ustavni sud svaki put kada je od njega zatražena informacija o sucu izvjestitelju u predmetu, suglasno s mjerodavnim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, provodi test razmjernosti i javnog interesa te suglasno s njim donosi rješenje kojim se zahtjev prihvaća ili odbija. Nevjerojatno je da je nama kao sucima Ustavnog suda takva praksa do sada bila potpuno nepoznata. Nismo nikada sudjelovali u donošenju takvog rješenja niti smo ikada vidjeli takvo rješenje.

Navodi se da se provodi test razmjernosti, ali nije jasno tko ga provodi i kako te na koji način se taj test razmjernosti čini vidljivim s obzirom na to da nije jasno koju formu i sadržaj takvo rješenje ima. Ima li to rješenje obrazloženje iz kojeg je vidljiv test razmjernosti i javnog interesa ili to ostaje samo misaoni proces bez pisanog traga", pišu Abramović, Kušan i Selanec.

Dodaju da se "radi se o izuzetno problematičnom pristupu koji širom otvara vrata riziku da se o ovlastima i dužnostima sudaca i sutkinja Ustavnog suda, te o odnosu snaga unutar tijela Ustavnog suda, odlučuje izvan postupka promjene Ustava".

Ni stručni sastanci nisu javni

Kritizirali su i održavanje stručnih sastanaka i glasanje na njima. Naime, Ustavni zakon o Ustavnom sudu takve sastanke ne predviđa. Kako je onda, pitaju se, moguće da to predviđa Poslovnik o radu Ustavnog suda.

"Problem uskrate podatka o dodjeli predmeta sucu izvjestitelju počinje s odredbama Poslovnika kojima se u rad Ustavnog suda uvode stručni sastanci. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne sadrži odredbe kojima se spominju stručni sastanci kao radna tijela Ustavnog suda", napisali su. Primjećuju kako se i na samoj sjednici Ustavnog suda, koja je prema zakonu otvorena za javnost, više ne raspravlja, jer je sve rečeno na stručnom sastanku koji nije javan.

"Premještanjem rasprave i odlučivanja prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu RH na stručne sastanke iz Poslovnika, formalne sjednice Ustavnog suda prestale su nalikovati onome kako su opisane odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. ‘Odgovarajućom primjenom’ tih odredbi za potrebe održavanja stručnih sastanaka sjednice Ustavnog suda svedene su na puko podizanje ruku o ishodu nekog predmeta o kojem je stvarna odluka već prethodno donesena na nejavnom stručnom sastanku. Štoviše, u mandatu ovog sastava Ustavnog suda razvijena je praksa da su čak i takve automatizirane sjednice Suda trajno zatvorene za javnost iako na njima stvarno nema nikakve rasprave", primjećuju.

Kritizirali su i činjenicu da se već izglasana odluka prema Poslovniku odlukom predsjednika suda ili predsjednika vijeća može vratiti sucu izvjestitelju na doradu.

Predlažu izmjene Poslovnika

"Tako zaustavljena odluka vraća se na doradu sucu izvjestitelju koji je dorađenu verziju dužan ponovo izlagati na stručnom sastanku kako bi se o njoj donijela nova odluka. Time je de facto uvedeno pravo veta po uzoru na sustav evidencije uređen odredbama Zakona o sudovima i Sudskim poslovnikom o čijoj nepristranosti trenutno raspravlja Sud Europske unije", ukazuju Abramović, Kušan i Selanec.

"Ovakve odredbe Poslovnika predstavljaju slikoviti izraz volje da se ustavnosudska dužnost koristi u svrhu prilagodbe ustavnih odredbi izvan Ustavom predviđenog ustavotvornog postupka. Njome su otvorena vrata svim kasnijim prilagodbama odredbi Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, uključujući i one koje se odnose na javnost djelovanja Ustavnog suda ili status suca izvjestitelja", zaključuju ustavni suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec predlažući istovremeno izmjene Poslovnika Ustavnog suda.