SABORSKI zastupnik Mosta Zvonimir Troskot istaknuo je kako je cijeli kraj od Slunja do Karlovca posljednjih mjeseci prepun migranata, a lokalno stanovništvo je prestrašeno i osjeća se nesigurno jer nema prave kontrole i organizacije na terenu, kako tvrde vladajući.

To predstavlja velik sigurnosni problem za državu, a osobito za građane Slunja i okolnih sela jer žive u strahu za svoje obitelji, a posebno za djecu, naglasio je Troskot na konferenciji za novinare u Slunju.

Smatra kako je nužna pojačana policijska ophodnja jer je očito da fali sigurnosti i kontrole. Također je očito da uz granične prijelaze postoje i drugi kanali kojima slobodno prolaze migranti, a lokalno stanovništvo kaže da migranti šeću kao na izletu, spavaju gdje stignu, obavljaju nuždu, presvlače se ispred kuća i na ulicama, a noću skiću, navodi se u priopćenju.

Kamp za prihvat migranata i njihovu registraciju mogao bi u skorijoj budućnosti niknuti u Dugom dolu, na granici općina Barilović i Krnjak, kako bi se osiguralo i kontrolirao kretanje migranata, što je protivno volji lokalnog stanovništva. U tom kraju nemaju vodovod ni cestu, a gradio bi se suvremeni prihvatni kamp za migrante.

"Premijer Plenković diže specijalce na Markov trg zbog štrajka žena u pravosuđu, a ovdje se prelazi granica samo tako, nepoznati ljudi bez kontrole hodaju i on očito smatra da tu nije potrebna sigurnost i zaštita", upozorio je Troskot.

"Mještani su prestrašeni"

"Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin samo ponavlja riječi ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića kako nema mjesta strahu, a jasno je da su stanovnici itekako prestrašeni i da su stvari u mjestima poput Slunja i Vojnića dobrano izmakle kontroli. A što se tiče ministra Božinovića, sada postaje jasno da je ulazak u Schengen-zonu istrgovan izgradnjom prihvatnih centara za migrante, koje smo do ulaska u Schengen-zonu odvraćali od naših granica", ustvrdio je Troskot.

Dodao je kako nije shvatljiva takva migrantska politika ako se zna da je Danska, kao punopravna članica EU, predstavila izrazito stroge migrantske politike koje uključuju migrantsku strategiju "nulte stope odobrenja azila za migrante". Ako bi se migranti registrirali u prihvatnim centrima u Hrvatskoj, zemlja poput Danske bi takve migrante onda slala u zemlju koja je te migrante prva registrirala, odnosno u Hrvatsku, zaključio je Troskot.