Nakon što je Vrhovni sud presudio da su prethodne Trumpove carine bile nezakonite, dio američkih uvoznika koji su ih platili razmatra mogućnost traženja povrata novca. Povrat traže i neke strane kompanije.

Predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta Bernd Lange poručio je da višak naplaćenih carina “mora biti vraćen”. Procjenjuje da su samo njemačke tvrtke ili njihovi američki uvoznici preplatili više od 100 milijardi eura.

Trump je, međutim, inzistirao da SAD neće vraćati novac prikupljen kroz carine uvedene nakon njegova “Dana oslobođenja” prošle godine.

Američki kredibilitet “pretrpio je velik udarac” zbog načina na koji je Donald Trump pristupio carinama, ocijenio je Ben Harris, potpredsjednik i direktor Odjela za ekonomske studije pri Brookings Institutionu.

>> Opširnije

Odluke o carinama u proteklih godinu dana često su se mijenjale velikom brzinom. Promjene stopa carina i naknadne izmjene znale su uslijediti u razmaku od svega nekoliko dana.

Gotovo godinu dana nakon što je Donald Trump prvi put najavio nove poreze na uvoz, ovako izgleda kronologija ključnih događaja:

• 20. siječnja 2025. – Trump polaže prisegu za drugi mandat američkog predsjednika
• 3. ožujka 2025. – Uvodi carinu od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika
• 2. travnja 2025. – Proglašava “Dan oslobođenja” i uvodi osnovnu carinu od 10% na gotovo sve zemlje, uz više stope za pojedine države
• 9. travnja 2025. – Najavljuje 90-dnevnu pauzu u primjeni “Dana oslobođenja”
• 14. travnja 2025. – Uvoznik vina V.O.S. Selections, Inc. i drugi podnose tužbu protiv administracije pred američkim Sudom za međunarodnu trgovinu
• 22. travnja 2025. – Tvrtke Learning Resources i hand2mind podnose zasebnu tužbu na saveznom sudu, osporavajući zakonitost carina
• 28. svibnja 2025. – Američki trgovinski sud presuđuje da su Trumpove carine nezakonite
• 29. svibnja 2025. – Savezni sud izdaje privremenu zabranu provedbe carina, no odluka je zadržana do okončanja žalbenog postupka
• 9. rujna 2025. – Vrhovni sud objedinjuje dvije tužbe
• 5. studenoga 2025. – Vrhovni sud saslušava usmene argumente o zakonitosti carina
• 20. veljače 2026. – Vrhovni sud u odluci 6-3 presuđuje da Trump nema ovlast uvoditi carine bez odobrenja Kongresa
• 21. veljače 2026. – Trump objavljuje da uvodi globalne carine od 15%

Nova odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju globalne carine od 15 posto uključuje i nekoliko iznimaka, među kojima su određeni proizvodi iz Kanade i Meksika te pojedinih zemalja Latinske Amerike.

U informativnom dokumentu Bijele kuće, objavljenom uz prvotnu stopu od 10 posto, navodi se da su od carine izuzeti proizvodi obuhvaćeni Sporazumom SAD-Meksiko-Kanada (USMCA), kao i “tekstilni i odjevni artikli” iz Dominikanske Republike, Salvadora, Kostarike, Hondurasa, Gvatemale i Nikaragve.

CNN ističe da postoje i druge iznimke, uključujući osobna vozila, poljoprivredne proizvode, elektroniku te određene metale i minerale.

Ipak, to ne znači da su Meksiko i Kanada u potpunosti oslobođeni carina. Dio proizvoda koji su izuzeti od nove carine od 15 posto već je obuhvaćen ranije uvedenim carinama na temelju nacionalne sigurnosti prema članku 232, uključujući drvo, čelik, aluminij, automobile i autodijelove.

Premijer kanadske pokrajine Ontario Doug Ford, koji je i ranije javno polemizirao s Trumpom oko trgovinskih pitanja, poručio je da će nastaviti “borbu dok i posljednja carina protiv Kanade ne bude ukinuta”, prenosi CNN.

Stižu prve reakcije američkih zakonodavaca na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju nove globalne carine od 15 posto. Demokratski kongresnik Ted Lieu poručio je da se Trump “osjeća povrijeđeno” zbog odluke Vrhovnog suda te da se sada “iskaljuje na američkom narodu”.

“Ove privremene carine bit će osporene na sudu, a demokrati će ih srušiti kada isteknu”, napisao je na društvenoj mreži X. Guverner Kalifornije Gavin Newsom također je reagirao na X-u, poručivši: “Donald Trump je upravo najavio NOVI porez od 15% za američki narod. Njega nije briga za vas.”

S druge strane, demokratski senator John Fetterman izjavio je za Fox News da ima “otvoren um” kada je riječ o carinama te je pozvao predsjednika da surađuje sa zakonodavcima. “Ako tim carinama možemo ići protiv Kine... apsolutno bih glasao za to i podržao takve mjere”, rekao je, ali je dodao da ne razumije uvođenje carina američkim saveznicima.

Nakon što je Trump prvotno uveo carine od 10 posto, republikanski čelnik većine u Senatu John Thune rekao je da carine mogu biti “važan i učinkovit alat” za izjednačavanje uvjeta s inozemnim konkurentima.

BBC u svojoj analizi ocjenjuje da nije iznenađenje što je Donald Trump posegnuo za drugačijim pravnim putem kako bi uveo novu globalnu carinu od 15 posto. Kako navodi BBC, carine su središnji dio predsjednikove gospodarske strategije, pa je odluka Vrhovnog suda – kojom je utvrđeno da je prekoračio ovlasti kada je uveo globalne carine pozivajući se na izvanredne ovlasti – predstavljala značajno ograničenje njegove moći.

Trump je najavio da će njegova administracija u idućim mjesecima nastaviti određivati i uvoditi nove, zakonski dopuštene carine, tvrdeći da će one donijeti još veće prihode nego prethodni sustav. No, kako ističe BBC, ono što je zasad sigurno jest nastavak neizvjesnosti za poduzeća i američke saveznike.

Neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Meksika i Njemačke, oprezno su pozdravile jučerašnju presudu, ali su poručile da će pričekati i vidjeti koji će biti sljedeći potezi američkog predsjednika. BBC također upozorava da ostaje otvoreno pitanje hoće li tvrtke koje su platile sada nezakonite carine dobiti povrat novca.

Nova carina, podsjeća BBC, može trajati najviše 150 dana bez odobrenja Kongresa.

Američki profesor prava Alan B. Morrison izjavio je da bi bio “šokiran” ako ne uslijede nove tužbe zbog najnovijih carina koje je uveo Donald Trump.

>> Opširnije

Direktor američkog Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett izjavio je za Fox News da je Donald Trump "od početka" govorio kako će imati rezervni plan ako Vrhovni sud sruši carine. "Ovako predsjednik Trump funkcionira", rekao je Hassett, dodavši da smatra kako su ranije carine, unatoč presudi Vrhovnog suda, bile "potpuno obranjive".

Hassett, jedan od najviših Trumpovih ekonomskih savjetnika, poručio je i da je "šteta što se demokrati moraju protiviti predsjedniku Trumpu bez obzira na to što se dogodi".

Za kontekst, Vrhovni sud SAD-a ima devet sudaca – šest ih je imenovalo republikansko, a troje demokratsko predsjedništvo. Za rušenje carina glasala su trojica liberalnih sudaca – Ketanji Brown Jackson, Elena Kagan i Sonia Sotomayor – kojima su se pridružili i trojica konzervativnih sudaca, Amy Coney Barrett, Neil Gorsuch i John Roberts.

Nove carine od 15 posto koje je najavio Donald Trump “loše su za trgovinu, loše za američke potrošače i poduzeća” te će “oslabjeti globalni gospodarski rast”, poručio je predstavnik britanske poslovne zajednice.

William Bain, voditelj trgovinske politike pri Britanskoj gospodarskoj komori, izjavio je da je strahovao kako bi predsjednikov odgovor na odluku Vrhovnog suda mogao biti “još gori za britanske tvrtke”. “Poduzećima s obje strane Atlantika potreban je period jasnoće i sigurnosti. Više carine nisu način da se to postigne”, dodao je Bain.

Victor Schwartz, vlasnik male njujorške tvrtke za uvoz vina VOS Selections, postao je jedno od zaštitnih lica pravne borbe protiv najširih carina koje je uveo američki predsjednik.

Centar Liberty Justice 14. travnja 2025. podnio je tužbu pod nazivom VOS Selections, Inc. v. Trump, a Vrhovni sud je u petak presudio da su Trumpove izvanredne carine nezakonite.

U razgovoru za Sky News Schwartz je rekao da su carine “svima bile na pameti” kada je stupio u kontakt s pravnim timom. I prije nego što je Trump prošle godine izabran, industrija vina i žestokih pića bila je zabrinuta zbog razvoja događaja te se počela organizirati.

Schwartz kaže da se pridružio tužbi, a nekoliko dana kasnije pravnici su ga zamolili da bude glavni tužitelj jer im se njegova priča činila reprezentativnom. Govoreći o novoj stopi od 15 posto, poručio je da su “svi znali da će se to ionako dogoditi”, s obzirom na to da je Trump očito tražio novi način za uvođenje carina.

Ipak, naglasio je: “Ovaj smo slučaj dobili pred najvišim sudom u Americi.”

Odluka Vrhovnog suda SAD-a odnosi se isključivo na carine koje je Donald Trump uveo pozivajući se na Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA).

Taj zakon predsjedniku daje ovlasti reguliranja trgovine u izvanrednim okolnostima. Trump ga je prvi put aktivirao u veljači 2025., kada je uveo carine na robu iz Kine, Meksika i Kanade, tvrdeći da trgovina fentanilom iz tih zemalja predstavlja izvanredno stanje.

Nekoliko mjeseci kasnije, na dan koji je nazvao “Dan oslobođenja”, Trump je otišao korak dalje i uveo carine od 10 do 50 posto na robu iz gotovo svih zemalja svijeta. U tom je slučaju kao “izvanrednu i neuobičajenu prijetnju” naveo američki trgovinski deficit, odnosno činjenicu da SAD uvozi više nego što izvozi.

Vrhovni sud presudio je da pravo uvođenja novih poreza pripada američkom Kongresu, a ne predsjedniku, te da regulacija trgovine prema IEEPA-i ne podrazumijeva prikupljanje prihoda kroz nove namete.

Ipak, dio carina koje je Trump uveo protekle godine ostaje na snazi jer nisu donesene temeljem IEEPA-e. To uključuje sektorske carine na čelik, aluminij, drvo i automobile, uvedene prema drugom zakonu, članku 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962., uz obrazloženje zaštite nacionalne sigurnosti.

Bivši američki trgovinski pregovarač Daniel Mullaney kaže da ga čudi što Donald Trump odmah nije najavio carine od 15 posto. Mullaney, koji je radio i pod Trumpom i pod Obamom, ističe da se široko očekivalo kako će predsjednik posegnuti za odredbom 122 ako Vrhovni sud sruši prethodne carine.

“Većina nas pretpostavljala je da će koristiti odredbu 122 i ići na maksimum, a to je 15 posto”, rekao je Mullaney za BBC. “Deset posto je bilo iznenađenje, današnjih 15 posto manje je iznenađenje.”

Govoreći o utjecaju na postojeće trgovinske sporazume s različitim državama, Mullaney upozorava da još nije jasno na koje će se zemlje nove carine odnositi, niti hoće li se stopa od 15 posto “nadodavati” na postojeće carine ili će ih uključivati.

“Postoji povijest širokih objava, a da se detalji razrađuju kasnije, i mislim da je ovo primjer toga”, zaključio je.

Odluka Donalda Trumpa da podigne carine na američki uvoz na 15 posto dodatno će pojačati globalnu tržišnu zbrku, ocjenjuje američki dopisnik Sky Newsa Mark Stone.

“Mislim da su vlade diljem svijeta već iscrpljene stalnim promjenama oko toga kolike bi carine mogle plaćati, a onda se te stope opet promijene”, navodi Stone.

Prema njegovim riječima, u posljednja 24 sata Trump i njegov tim pokušavali su pronaći druge pravne mehanizme za uvođenje carina nakon odluke Vrhovnog suda, a u tom je razdoblju stopa povećana s 10 na 15 posto. Stone upozorava da će pokušaji nametanja carina drugim putem, nakon presude Vrhovnog suda u petak, izazvati “veliku neizvjesnost” za druge zemlje, od kojih su neke usred pregovora o trgovinskim sporazumima.

“Hoće li nastaviti pregovore ili će ih zaustaviti? To je potpuna zbrka za cijeli svijet”, zaključio je.

Nakon što je Vrhovni sud SAD-a presudio da su Trumpove “recipročne” carine nezakonite, američki predsjednik najprije je najavio novu globalnu carinu od 10 posto, a danas ju je podigao na 15 posto. Kako je poručio, mjera stupa na snagu “s trenutačnim učinkom”.

Postavlja se pitanje - na kojem pravnom temelju sada planira zadržati carine?

Američko zakonodavstvo doista sadrži odredbu koja predsjedniku omogućuje uvođenje carine do 15 posto u trajanju do 150 dana. Trump se pozvao na “odredbu 122” Zakona o trgovini (Trade Act), tvrdeći da je nova stopa već “pravno provjerena”.

Odredba 122 predsjedniku omogućuje privremeno uvođenje “privremene uvozne pristojbe” do 15 posto ako utvrdi postojanje “velikih i ozbiljnih” deficita platne bilance, kako bi se spriječila “neposredna” i “značajna” deprecijacija američkog dolara na deviznim tržištima.

Iako se i ova mjera potencijalno može suočiti s novim pravnim izazovima, Trump tvrdi da sada djeluje unutar jasnog zakonskog okvira. Trump je dodao da se nova mjera primjenjuje uz već postojeće carine uvedene na temelju nacionalne sigurnosti i drugih trgovinskih mehanizama.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući pozvao se na više zakonskih osnova:

• Odjeljak 338 Zakona o carinama iz 1930.
• Odjeljak 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962.
• Odjeljak 201 Zakona o trgovini iz 1974.
• Odjeljak 301 Zakona o trgovini iz 1974.
• Odjeljak 122 Zakona o trgovini iz 1974.

Time administracija pokušava zadržati dio carinske politike na snazi unatoč ograničenjima koja je nametnuo Vrhovni sud.

Vrhovni sud SAD-a jučer je donio odluku kojom je ograničio pravni temelj dijela Trumpove carinske politike. Sud je zaključio da se predsjednik ne može u toj mjeri oslanjati na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima iz 1977. godine za uvođenje širokih, globalnih carina bez jasne zakonske osnove.

Presuda predstavlja značajan pravni izazov za Trumpovu trgovinsku strategiju, koja je proteklih godina uključivala uvođenje općih i sektorskih carina s ciljem smanjenja trgovinskog deficita i zaštite domaće industrije.

Trump je sada najavio da će njegova administracija u narednim mjesecima definirati novi paket “zakonski dopuštenih” carina, čime otvara novu fazu trgovinskog sukoba sa zemljama pogođenima američkim mjerama.