NA KRAJU svojih prvih 100 dana na dužnosti krajem travnja, američki predsjednik Donald Trump dao je zapanjujuću izjavu: dogovorio je trgovinske sporazume s 200 zemalja. Više od dva mjeseca kasnije, Trump je objavio tek tri takva sporazuma – s Kinom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Vijetnamom.

Odgađanje carina, pomicanje roka

Srijeda je bio dan koji je Trump prije tri mjeseca postavio kao krajnji rok za sve zemlje da zaključe sporazume ili će se suočiti s višim "recipročnim" carinama. No Trump je u međuvremenu javno priznao da je odgađanjem tih "Dana oslobođenja" carina do 9. srpnja ostalo premalo vremena za pregovore s gotovo svim zemljama svijeta.

Trump je prvotno očekivao da će do srijede zaključiti više sporazuma, no u posljednjim tjednima postalo mu je jasno da se ti dogovori ne mogu realizirati tako brzo, rekli su izvori bliski administraciji za CNN. Zbog toga se njegova javna retorika promijenila – najavio je da će zemljama poslati pisma s obavijesti o višim carinama, čime bi ostvario rezultate dok pregovori traju.

Trump je pristao produljiti rok do 1. kolovoza kako bi se dalo dodatno vrijeme državama koje su blizu dogovora – posebno Europskoj uniji, koja je, prema riječima dužnosnika, pred objavom trgovinskog sporazuma sa SAD-om.

Napredak u pregovorima s Europskom unijom

Trgovinski pregovarači SAD-a i EU-a blizu su okvirnog sporazuma kojim bi se uvele carine od 10 posto i postavili temelji za opsežne buduće trgovinske razgovore, kažu tri dužnosnika upoznata s pregovorima.

Napredak u tim pregovorima bio je ključan razlog za pomicanje Trumpova roka iza 9. srpnja. Američki ministar financija Scott Bessent pozvao je na dodatno vrijeme, ističući da su pregovori s EU-om, kao i s još nekoliko važnih partnera, u završnoj fazi.

Trump još mora osobno odobriti bilo kakav konačni sporazum, no dužnosnici tvrde da bi okvirni dogovor mogao biti objavljen do kraja tjedna. Olof Gill, glasnogovornik za trgovinu Europske komisije, potvrdio je u srijedu da su pregovori u tijeku te da se očekuje postizanje dogovora u narednim danima.

To označava nagli zaokret u Trumpovu odnosu prema EU-u, koju je godinama javno omalovažavao i optuživao za iskorištavanje SAD-a. No nakon prijetnje 50-postotnim carinama na EU krajem svibnja, došlo je do hitnog intenziviranja pregovora.

EU trenutačno informira svoje članice o okvirnom sporazumu i predloženom procesu pregovora. Dužnosnici kažu da se dogovor predstavlja kao najbolji – i vjerojatno jedini – način da se izbjegne drastično povećanje carina 1. kolovoza.

Sporne točke: automobili, čelik i energetski sektor

Trumpova administracija zadržala je tvrdu liniju oko zahtjeva EU-a za izuzećem iz sektorskih carina, uključujući 25 posto na automobile i 50 posto na čelik. No američki pregovarači pokazali su određenu spremnost na ustupke u pojedinim sektorima, poput zrakoplova, alkoholnih pića i poljoprivrednih proizvoda – sve pod uvjetom da Trump osobno odobri konačnu verziju.

EU je zauzvrat obećala značajno povećati uvoz američke energije i robe iz obrambenog sektora.

Ako dogovor ne bude postignut, EU planira uvesti protumjere koje bi pogodile američki izvoz u vrijednosti od više milijardi eura. Te protumjere trebale bi stupiti na snagu 14. srpnja, no još nije jasno hoće li EU pomaknuti taj rok u svjetlu Trumpova novog datuma od 1. kolovoza.

Trump: Vrijeme je da počnemo ubirati novac

Trump je frustriran sporim tempom postizanja dogovora, navodi CNN. Na sjednici vlade u utorak rekao je da su prijetnje carinama natjerale partnere na pregovore – ali da su ponude koje su dali SAD-u "neprihvatljive".

"Kažu nam... "Dat ćemo vam potpuni pristup i ne morate nam naplaćivati carine, ali molimo vas da nama ne naplaćujete carine", a nama se to ne sviđa", rekao je Trump. "Nismo tvrdi, ali vrijeme je da Sjedinjene Američke Države počnu ubirati novac od zemalja koje su nas godinama iskorištavale – i smijale nam se iza leđa jer smo bili glupi."

Novi val carina: Japan, Južna Koreja i BRICS

Trump je ovaj tjedan poslao nekoliko pisama u kojima najavljuje nove carine – uključujući 25 posto na Japan i Južnu Koreju. Očekuje se da će još pisama biti objavljeno tijekom srijede.

Pregovori s Indijom, koju je Trumpova administracija ranije smatrala najizglednijim partnerom za okvirni sporazum, postali su napeti. Indijski pregovarači posljednjih su dana zaoštrili stavove, kažu američki dužnosnici. Indija je i članica BRICS-a, pa nije jasno što Trumpova najava 10-postotnih carina na zemlje BRICS-a znači za te pregovore.

Iako je Južna Koreja tjednima slovila kao vjerojatan kandidat za dogovor, Trumpove carine na automobile ostaju glavna prepreka, a pismo koje je poslao u ponedjeljak dodatno je zakompliciralo pregovore.

Japan se posljednjih tjedana sve više udaljava od dogovora. Premijer Shigeru Ishiba izjavio je u utorak da su "usprkos iskrenim i ozbiljnim razgovorima" pregovori propali. "Duboko žalimo što je američka vlada uvela dodatne carine i najavila nova povećanja carinskih stopa," rekao je Ishiba.

Tko bi mogao biti sljedeći?

Indonezija, Kambodža i Tajland u posljednja su dva tjedna dali opipljive ponude američkim pregovaračima u pokušaju da se domognu dogovora. Prema riječima američkih dužnosnika, te zemlje su izgledni kandidati za sklapanje sporazuma u narednim danima.

Brazil je također pojačao diplomatske napore, uključujući bilateralne pregovore prošlog tjedna, kojima se nastojalo nadograditi prethodnu ponudu o drastičnom smanjenju carina na određene američke proizvode.

No najveći problem u široj trgovinskoj strategiji SAD-a ostaje nejasnoća oko toga što točno Washington traži. Kako kažu inozemni pregovarači, ne postoji jasan model sporazuma koji bi mogli slijediti.

A najteži kamen spoticanja ostaju Trumpove sektorske carine na automobile, čelik i farmaceutske proizvode – bilo one već uvedene ili najavljene.