AMERIČKI predsjednik Donald Trump uspio je dovesti Izrael i Hamas za pregovarački stol te postići primirje, no koliko će ono biti održivo i trajno ovisi o nekoliko ključnih stvari.

CNN navodi kako su tri pitanja presudna za daljnji razvoj situacije i provedbu Trumpovog mirovnog plana od 20 točaka.

Galerija

Što će učiniti Hamas?

U prethodnom dogovoru o razmjeni talaca, u čijem je pregovaranju i sam sudjelovao, Hamas je iskoristio prekid vatre da izađe iz tunela i ponovno uspostavi kontrolu nad Gazom.

No sada su okolnosti drugačije. Novi dogovor dopušta izraelskim snagama da ostanu u više od polovice Pojasa Gaze – što Hamas ranije nikada ne bi prihvatio. Dogovor također omogućuje stranim vojnim snagama ulazak u te zone kako bi se osiguralo da Hamas ondje više ne može djelovati. Dogovor uživa široku podršku arapskih i muslimanskih država i poziva Hamas na razoružanje.

Ako Gaza doista želi obnovu, Hamas mora prihvatiti sporazum u cijelosti i odreći se bilo kakvog prava na vlast u enklavi.

Pitanje vlasti u Gazi

Jedan od ključnih dijelova dogovora, osim oslobađanja talaca, jest uspostava privremene sigurnosne sile i političke uprave u Gazi. Ako te strukture zažive, Trumpov plan ima šansu uspjeti. Ako ne, Hamas bi s vremenom ponovno mogao preuzeti vlast silom, što bi ugasilo nadu u dugoročni mir i obnovu.

U nadolazećim tjednima bit će ključno vidjeti koje zemlje će biti spremne poslati svoje snage u privremenu sigurnosnu misiju i može li se stvoriti privremeno upravno tijelo bez beskrajnih političkih sukoba.

Ohrabruje činjenica da američka vojska pod Središnjim zapovjedništvom (CENTCOM) već postavlja položaje izvan Gaze kako bi pratila situaciju i pomogla stvaranju sigurnosnih uvjeta za dolazak međunarodnih snaga. Američke snage ne bi trebale ulaziti u Gazu, ali bit će ključne za prikupljanje međunarodne podrške i osiguravanje uspjeha te misije.

Kada je riječ o privremenoj vladi, CNN naglašava da će konačnu odluku o sudionicima morati donijeti sami Palestinci, ali da bez američkog vodstva proces lako može zapasti u višemjesečne prepirke – što bi ponovno išlo u korist Hamasu.

Postoji li održiv plan za obnovu Gaze?

Obnova Gaze trajat će više od desetljeća i stajati stotine milijardi dolara. 

Svaka nada u obnovu zahtijeva globalno koordiniran napor pod američkim vodstvom, uz sudjelovanje palestinskih predstavnika koji nisu povezani s Hamasom te financijsku i logističku pomoć američkih saveznika. McGurk očekuje da će se na summitu u Kairu raspravljati o konkretnim financijskim obvezama i stvaranju operativnog plana obnove.

Ako Hamas odbije napustiti područja iznad izraelskih crta razgraničenja, on će biti taj koji blokira obnovu, analizira CNN, jer se većina država neće usuditi ulagati u područje u kojem Hamas zadržava oružanu kontrolu.

Fokus Amerike ostaje na provedbi Trumpova plana. Taj plan, koji su uz SAD pomogli dogovoriti Egipat, Katar i Turska, još ima niz neriješenih pitanja – prije svega tko će upravljati razorenom Gazom, kako će se provesti razoružanje Hamasa i povlačenje izraelske vojske.

Netanyahu i dalje ima manevarski prostor

Prema sporazumu, povlačenje izraelskih snaga ovisi o razoružanju Hamasa, što premijeru Benjaminu Netanyahuu ostavlja manevarski prostor da tvrdi kako Izrael zadržava pravo na vojno djelovanje ako to bude potrebno, što bi u doglednom vremenu moglo dovesti do nove eskalacije.

Glavni pregovarač Hamasa Khalil al-Hayya izjavio je prošlog tjedna da su SAD i međunarodni posrednici jamčili da "ovim dogovorom rat trajno završava", no nije jasno u kojem obliku su ta jamstva dana.

"Dogovor izgleda kao put prema palestinskoj državnosti, ali to je država u kojoj nema mjesta za Hamas," kaže Burcu Ozcelik, analitičarka za sigurnost Bliskog istoka pri londonskom institutu RUSI. "Koliko će Hamas biti spreman prihvatiti to i poštovati dogovor u tjednima i mjesecima koji slijede – to je veliko pitanje," dodala je.

Ozcelik smatra da će Izrael zadržati "svoje pravo na operacije u Gazi" ako procijeni da postoji prijetnja njegovoj sigurnosti ili pograničnim zajednicama.

"Istodobno, mora postojati tijelo koje će upravljati Gazom, osiguravati red, sigurnost i humanitarnu pomoć," kaže ona. Ulogu u prijelaznom razdoblju, zaključuje Ozcelik, morat će preuzeti i Egipat i Turska. "Svi akteri sada žele pokazati da rade sve što mogu kako bi Trumpov plan uspio."