DONALD Trump želi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland. Problem je u tome što Grenland već pripada Danskoj i što većina stanovnika tog arktičkog otoka ne želi postati dio SAD-a.

Iako bi scenarij u kojem SAD “upada” u Nuuk, glavni grad Grenlanda, i preuzima teritorij po venezuelanskom modelu donedavno zvučao kao politička fantazija, vojna operacija u Caracasu promijenila je percepciju onoga na što je Washington spreman. Kako piše Politico, postoji jasan put kojim bi Trump mogao krenuti, a čini se da je dio tog puta već započeo.

Zabrinjavajuće za europske saveznike, ta strategija, prema ocjenama sugovornika Politica, u mnogočemu podsjeća na ekspanzionistički obrazac kakav se veže uz ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Novinari Politica razgovarali su s devet dužnosnika EU-a, insajdera iz NATO-a, obrambenih stručnjaka i diplomata kako bi razradili scenarij mogućeg američkog preuzimanja mineralima bogatog i strateški iznimno važnog arktičkog otoka.

“Moglo bi to biti pet helikoptera… ne bi mu trebalo puno vojnika”, rekao je jedan danski političar koji je tražio anonimnost. “Oni, Grenlanđani, ne bi mogli učiniti ništa.”

Prvi korak: Kampanja utjecaja i poticanje grenlandske neovisnosti

Gotovo odmah po stupanju na dužnost Trumpova administracija počela je javno poticati ideju neovisnosti Grenlanda, koji je danas poluautonomni teritorij Kraljevine Danske. Neovisni Grenland mogao bi samostalno sklapati sporazume sa SAD-om, dok je u sadašnjem statusu za to potrebna suglasnost Kopenhagena.

Kako bi Grenland postao neovisan, građani bi morali izglasati neovisnost na referendumu, a zatim dogovoriti uvjete razdruživanja koje moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. Prema istraživanju javnog mnijenja iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana glasalo bi za neovisnost, dok bi se 28 posto tome protivilo.

Danski mediji ranije su izvijestili da su Amerikanci povezani s Trumpom provodili prikrivene operacije utjecaja na Grenlandu, a danska sigurnosno-obavještajna služba PET upozorila je da je teritorij “meta različitih kampanja utjecaja”.

Felix Kartte, stručnjak za digitalnu politiku koji je savjetovao institucije EU-a, usporedio je te metode s ruskim djelovanjem u Moldaviji, Rumunjskoj i Ukrajini.

“Rusija kombinira online i offline taktike”, rekao je. “Na terenu surađuje s politički usklađenim akterima, ekstremističkim strankama, dijasporom ili oligarsima, a zabilježeno je i plaćanje ljudi da sudjeluju na prosvjedima protiv EU-a ili SAD-a. Istodobno se stvaraju mreže lažnih računa i pseudo-medija kako bi se aktivnosti pojačale online.”

Cilj takvih kampanja, dodao je, često nije uvjeriti birače da je neka opcija bolja, nego stvoriti dojam da je ona veća, glasnija i neizbježna.

Prema Politicu, SAD na Grenlandu već koristi barem dio tih metoda. Zamjenik šefa Trumpova kabineta Stephen Miller rekao je u ponedjeljak za CNN da se “nitko neće ratovati s SAD-om oko budućnosti Grenlanda”.

Trump je prošlog mjeseca uspostavio i funkciju posebnog izaslanika za Grenland te na tu poziciju imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja, uz poruku da mu je cilj “učiniti Grenland dijelom SAD-a”.

Američki potpredsjednik JD Vance u ožujku je, tijekom posjeta Grenlandu, izjavio da “narod Grenlanda ima pravo na samoodređenje” te dodao: “Nadamo se da će izabrati partnerstvo sa Sjedinjenim Državama jer smo mi jedina država na svijetu koja će poštovati njihov suverenitet i sigurnost.”

Drugi korak: Ponuda Grenlandu

Ako bi se referendum o neovisnosti ubrzao i Grenlanđani izglasali izlazak iz Kraljevine Danske, sljedeći bi korak bio dovođenje Grenlanda pod američki utjecaj.

Jedna od ideja, o kojoj se već govorilo u krugovima bliskima Trumpu, jest da Grenland postane nova savezna država SAD-a. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je prisiljena reagirati u ponedjeljak, poručivši da “SAD nema pravo anektirati Grenland”, nakon što je Katie Miller, supruga ključnog Trumpova savjetnika Stephena Millera, na društvenim mrežama objavila kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom i riječju “USKORO”

Izravna zamjena Danske SAD-om za većinu stanovništva Grenlanda neprihvatljiva je. Ista anketa pokazuje da se 85 posto Grenlanđana protivi priključenju SAD-u, a ni pristaše neovisnosti sklone Trumpu nisu oduševljene tom idejom.

No postoje i druge opcije. Već od prošlog svibnja kruže informacije da Trumpova administracija želi s Grenlandom sklopiti sporazum o slobodnoj asocijaciji, kakav SAD ima s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Tim sporazumima SAD osigurava zaštitu, ključne usluge i slobodnu trgovinu, a zauzvrat američka vojska ima slobodan pristup teritoriju.

Kuno Fencker, oporbeni zastupnik s Grenlanda koji zagovara neovisnost i koji je prisustvovao Trumpovoj inauguraciji, rekao je da Grenlanđani ne žele postati “Portoriko”, ali da su otvoreni za različite modele suradnje.

“U usporedbi s odnosom Nuuka i Kopenhagena, stvari mogu ići samo nabolje”, rekao je Fencker, dodajući da je Trumpova izjava kako SAD “treba” Grenland pozitivnija od stava Danske, koja Grenland vidi kao trošak.

No Thomas Crosbie s Kraljevskog danskog obrambenog koledža upozorava da Grenland u pregovorima s Trumpom vjerojatno ne bi prošao dobro.

“Trump se u pregovorima ponaša tako da nameće svoju volju i ima dugu povijest kršenja dogovora”, rekao je Crosbie, dodajući da ne vidi stvarne koristi za Grenlanđane, osim kratkotrajnog osjećaja važnosti.

Treći korak: Pridobivanje Europe

Europa, osobito saveznici Danske u EU-u, snažno bi se protivili pokušaju izdvajanja Grenlanda. No Trumpova administracija, piše Politico, ima jak adut: Ukrajinu.

Kako mirovni pregovori napreduju, Kijev traži ozbiljna i dugoročna američka sigurnosna jamstva. Washington je oko toga neodlučan, a Ukrajina ionako sumnja u vrijednost jamstava, s obzirom na ranija iskustva.

Jedan europski diplomat naveo je scenarij u kojem bi Europa dobila čvršća američka jamstva za Ukrajinu u zamjenu za širu ulogu SAD-a na Grenlandu. Iako bi to bila gorka pilula, mogla bi biti prihvatljivija od rizika da Trump uzvrati sankcijama, povlačenjem iz pregovora ili približavanjem Putinu.

Četvrti korak: Vojna invazija

A što ako Grenland, ili Danska čija je suglasnost potrebna, kažu “ne”? Prema stručnjacima s kojima je razgovarao Politico, američko vojno preuzimanje moglo bi se provesti relativno lako. Crosbie upozorava na scenarij “fait accompli”, u kojem bi SAD jednostavno rasporedio snage i proglasio teritorij svojim.

SAD već ima oko 500 vojnih djelatnika i suradnika u bazi Pituffik, konzularno osoblje u Nuuku te sezonski raspoređene pripadnike Nacionalne garde. Grenland nema vlastitu vojsku, a danske snage su ograničene na nekoliko plovila, helikoptere, pseće saonice i jedan patrolni zrakoplov.

Ako bi SAD mobilizirao postojeće snage ili doveo specijalce, kontrola nad Nuukom mogla bi se uspostaviti “za pola sata ili manje”, rekao je Lin Mortensgaard s Danskog instituta za međunarodne studije.

“Trump kaže stvari i onda ih učini”, upozorila je danska europarlamentarka Stine Bosse. “Da ste jedan od 60 tisuća ljudi na Grenlandu, bili biste jako zabrinuti.”

Svaka takva intervencija bila bi bez pravne osnove u američkom i međunarodnom pravu, a okupacija dulja od 60 dana zahtijevala bi odobrenje američkog Kongresa. Osim toga, upozoravaju stručnjaci, to bi značilo kraj NATO-a i ozbiljno narušilo povjerenje saveznika.

Za sada, saveznici u NATO-u pokušavaju zadržati mirnoću. “Još smo daleko od tog scenarija”, rekao je jedan visoki saveznički diplomat. “Bit će teških pregovora, ali ne vjerujem da smo blizu neprijateljskog preuzimanja.”