AMERIČKI predsjednik Donald Trump najavio je novu klasu bojnih brodova koji će nositi njegovo ime, čime je ponovno usmjerio pažnju na posrnuli program američke mornaričke brodogradnje. Posljednjih godina, naime, program nije uspijevao isporučiti nove ratne brodove na vrijeme i unutar zadanog proračuna, što je i sam Trump naglasio u svom govoru u Mar-a-Lagu u ponedjeljak, piše CNN.

"Izrađujemo najbolju opremu na svijetu, daleko najbolju, nitko nam nije ni blizu. Ali ne proizvodimo ih dovoljno brzo", rekao je Trump, najavljujući skori sastanak s vodećim američkim vojnim dobavljačima kako bi se ubrzala proizvodnja novih bojnih brodova i drugog naoružanja.

Međutim, čini se da mornarica, barem što se tiče plana o bojnim brodovima, pliva protiv struje, s obzirom na izazove u samoj izgradnji plovila i razvoju nekih od oružanih sustava koji bi se na njima trebali nalaziti.

Vizija "Zlatne flote"

Prema informativnom listu američke mornarice objavljenom u ponedjeljak, klasa "Trump" bit će "najsmrtonosniji ratni brod ikada izgrađen". S duljinom do 268 metara i deplasmanom od 30.000 do 40.000 tona, bit će to ujedno i najveći površinski borbeni brodovi koje je američka mornarica izgradila od Drugog svjetskog rata. Za usporedbu, poznati bojni brodovi poput USS Missourija bili su dugi 270 metara i imali su deplasman od oko 58.000 tona.

Kako je zamišljeno, brodovi će imati "najrazorniju vatrenu moć od bilo kojeg površinskog broda koji je ikada plovio - s mogućnošću napada na protivnika na 80 puta većoj udaljenosti od prethodne klase", navodi se na novoj web stranici mornarice.

Bojni brodovi bit će naoružani novim krstarećim projektilima s nuklearnim sposobnostima, koji bi bili hipersonični - letjeli bi brzinom pet puta većom od zvuka - i bili bi iznimno manevarski sposobni. Klasa "Trump" imala bi i 128 vertikalnih lansirnih ćelija za projektile Tomahawk, protubrodske projektile ili presretače.

Ostalo naoružanje uključivalo bi elektromagnetski top (rail gun), konvencionalne topove kalibra pet inča te niz lasera i manjih topova. Sveukupno, planirani brodovi bili bi 100 puta snažniji od bojnih brodova iz ere Drugog svjetskog rata, rekao je Trump.

Golemi izazovi: Tko će graditi nove brodove?

Administracija nije objavila vremenski okvir za projektiranje i izgradnju prva dva broda, a upravo je brodograđevna industrija jedna od najvećih prepreka. Tajnik mornarice John Phelan ove je godine izjavio da je sustav u rasulu. "Svi naši programi su u neredu", rekao je na saslušanju u Zastupničkom domu u lipnju.

"Mislim da je naš najbolji (izgrađeni brod) kasnio šest mjeseci i bio 57% iznad proračuna… To je najbolji." Prošlog mjeseca Phelan je ukinuo program fregata klase Constellation, koji je kasnio oko tri godine, a radilo se o znatno manjim i manje složenim brodovima od onih koje Trump sada predlaže.

Postavlja se i pitanje tko će graditi nove bojne brodove. Američka brodogradilišta već su preopterećena trenutnim poslovima. "Više nemamo brodograđevnu i pomorsku industrijsku infrastrukturu da bismo to brzo učinili", rekao je analitičar Carl Schuster, bivši kapetan američke mornarice. Dodao je kako bi za brodove veličine klase "Trump" trebalo ponovno aktivirati zatvorena brodogradilišta ili izgraditi nova, a problem je i nedostatak radne snage.

Na kraju, tu je i pitanje troškova. Trump je rekao da će novi bojni brodovi s vremenom zamijeniti razarače klase Arleigh Burke, koji koštaju oko 2 milijarde dolara po komadu. Prema izvješću USNI Newsa, jedan brod klase "Trump" mogao bi koštati do 15 milijardi dolara.

Problematična prošlost i odbačena tehnologija

Schuster je istaknuo upitnu povijest mornarice u dovršavanju ambicioznih brodograđevnih programa. Program razarača klase Zumwalt, započet 1990-ih s planom za 32 broda, na kraju je smanjen na samo tri. Slično se dogodilo i s fregatama klase Constellation. Program obalnih borbenih brodova (Littoral Combat Ships), iako je proizveo više od trideset plovila, pokazao se neuspješnim, a neki su brodovi povučeni iz službe nakon samo pet godina zbog problema s pouzdanošću.

Barem jedno od planiranih oružja za klasu "Trump" - elektromagnetski top - morat će se oživjeti nakon što je mornarica otkazala program 2021. godine zbog tehničkih izazova. Schuster smatra da Trump mora provesti čistku u Zapovjedništvu za pomorske sustave (NAVSEA), organizaciji "koja je zabrljala svaki program površinskih ratnih brodova ovog stoljeća", ako želi da program uspije.

Profesor Alessio Patalano s King’s Collegea u Londonu dodaje još jedan problem: pronalaženje posade. Za nove brodove bilo bi potrebno 650 do 850 mornara, što zahtijeva "kulturnu promjenu nimalo zanemarivih razmjera" unutar mornarice.

Jesu li divovski brodovi prikladni za moderno ratovanje?

Čak i ako mornarica uspije izgraditi flotu bojnih brodova klase "Trump", ostaje pitanje njihove prikladnosti za suvremeno bojište. Mogu li masivni brodovi preživjeti sukob s protivnikom poput Kine? Kineska vojska posjeduje balistički projektil DF-26, poznat kao "ubojica nosača", dizajniran da uništi američke nosače zrakoplova s velike udaljenosti.

Neki analitičari tvrde da bi se Washington trebao usredotočiti na veći broj manjih plovila naoružanih projektilima i dronovima, čime bi se raspršio rizik. Veliki brodovi poput nosača zrakoplova i predloženih bojnih brodova mogli bi predstavljati preveliku koncentraciju vatrene moći na jednoj, ranjivoj platformi.

Osim projektila, prijetnju predstavljaju i jeftini dronovi - zračni, površinski i podvodni - koji su se u ratu u Ukrajini pokazali sposobnima onesposobiti ili čak potopiti velike ratne brodove.