SJEDINJENE Države potiču postizanje mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije do ambicioznog roka u ožujku te istovremeno nagovaraju Kijev da razmotri održavanje nacionalnih izbora i referenduma nedugo nakon toga.

Prema Reutersu, američki i ukrajinski pregovarači razgovarali su o okviru prema kojem bi se svaki potencijalni mirovni sporazum stavio na nacionalni referendum, moguće istovremeno s predsjedničkim i parlamentarnim izborima, iako ključni politički, pravni i sigurnosni problemi ostaju neriješeni.

Skepticizam oko roka u ožujku

Tri izvora upoznata s pregovorima izjavila su za Reuters da su američki dužnosnici spomenuli ožujak kao ciljani mjesec za postizanje sporazuma, no priznali su da će rok vjerojatno biti pomaknut zbog neriješenih sporova oko teritorija. "Još uvijek nema napretka po pitanju teritorija", rekao je jedan izvor upoznat s pregovorima.

Rusija i dalje zahtijeva kontrolu nad cijelom istočnom ukrajinskom regijom Donbas, iako Kijev još uvijek drži značajan dio. Ukrajinski dužnosnici taj su zahtjev opisali kao neprihvatljiv, premda su neki signalizirali otvorenost za razmatranje alternativnih rješenja, poput demilitariziranih ili posebnih gospodarskih zona.

Sudbina nuklearne elektrane Zaporižja, koju je okupirala Rusija, također se pokazala kao velika prepreka. Jedan je izvor naveo da je Moskva odbila američki prijedlog prema kojem bi postrojenje bilo stavljeno pod američku kontrolu, a opskrbljivalo bi strujom obje strane.

SAD potiče brzo glasanje

Prema okviru o kojem se raspravlja, svaki bi sporazum bio stavljen pred ukrajinske birače na referendumu, a nacionalni izbori mogli bi se održati istovremeno. Dva izvora navode da se svibanj spominjao kao mogući termin za takvo glasanje.

Američki pregovarački tim, koji vode posebni izaslanik Steve Witkoff i zet predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner, poručio je ukrajinskim kolegama da bi prijevremeno glasanje bilo poželjno, navodi nekoliko izvora.

Američki dužnosnici upozorili su da se očekuje kako će se Trump sve više okretati domaćim prioritetima kako se približavaju kongresni izbori u studenom, što ograničava vrijeme i politički kapital administracije za posredovanje u ukrajinskom sporazumu. "Amerikanci se žure", rekao je jedan izvor, dodajući da bi se, iako bi se izbori teoretski mogli organizirati za manje od šest mjeseci, za to ipak zahtijevale velike logističke i pravne promjene.

Zelenski poslao upozorenje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da postoji rizik da bi Sjedinjene Američke Države i Rusija mogle sklopiti bilateralne sporazume koji se tiču Ukrajine, ali bez sudjelovanja Kijeva. 

"S obzirom na potencijalne rizike, ukrajinska delegacija prenijela je stav da, ako i dođe do bilateralnih sporazuma između Rusije i SAD-a, odredbe koje se odnose na Ukrajinu ne smiju biti u suprotnosti s našim ustavom", rekao je Zelenski, aludirajući na teritorijalna pitanja. Naglasio je da Kijev prima signale o mogućem potpisivanju bilateralnih dokumenata između Washingtona i Moskve, uključujući i one o gospodarskoj suradnji.

Zelenski je dodao da Ukrajina nema potpun uvid u sve moguće poslovne aranžmane, ali da su neki detalji procurili obavještajnim kanalima. Kao primjer naveo je takozvani "Dmitrijevljev paket", koji je u SAD-u navodno predstavio ruski pregovarač Kiril Dmitrijev.

"Obavještajci su mi pokazali takozvani 'Dmitrijevljev paket' predstavljen u SAD-u - vrijedan je oko 12 bilijuna dolara", kazao je Zelenski, opisujući ga kao prijedlog za opsežnu gospodarsku suradnju dviju zemalja.

Dodao je kako je Kijev uočio i naznake da bi potencijalni američko-ruski dokumenti mogli sadržavati odredbe koje se tiču Ukrajine. "Jasno poručujemo da Ukrajina neće podržati nikakve dogovore o nama bez nas", zaključio je.

Što se događalo na razgovorima u Abu Dhabiju?

Komentari su uslijedili nakon razgovora održanih 4. i 5. veljače u Abu Dhabiju, gdje su se sastala izaslanstva Ukrajine, SAD-a i Rusije. Zelenski je potvrdio da ga je ukrajinski tim po povratku izvijestio o tijeku rasprave. Prema njegovim riječima, SAD je predložio da obje strane ponovno podrže inicijativu predsjednika Donalda Trumpa za deeskalaciju u energetskom sektoru, s obzirom na to da Rusija gotovo svakodnevno napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Ukrajina je pristala na prijedlog, dok se Rusija još nije očitovala.

Vojni predstavnici razmatrali su tehničke aspekte mogućeg prekida vatre, usredotočivši se na mehanizme nadzora u slučaju da politički čelnici odluče zaustaviti neprijateljstva. "To znači da SAD potvrđuje svoje sudjelovanje", rekao je Zelenski, dodavši da ni europsko sudjelovanje nije isključeno.

Teritorij ostaje glavna prepreka

Zelenski je istaknuo da najosjetljivija pitanja, posebice teritorijalna, ostaju neriješena. Ukrajina je ponovila svoj stav o Donbasu, tvrdeći da je zadržavanje postojećih položaja najrealnija osnova za prekid vatre u ovoj fazi. S druge strane, Rusija kao uvjet za bilo kakav sporazum i dalje zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa.

"'Stojimo gdje jesmo' - to je, po našem mišljenju, najpravedniji i najpouzdaniji model za prekid vatre u ovoj fazi", poručio je Zelenski. Također je otkrio da je američka strana iznijela ideju o uspostavi slobodne ekonomske zone u regiji, što je potaknulo nove rasprave. Napomenuo je da ni Ukrajina ni Rusija nikada nisu bile sklone tom prijedlogu.

"To je naša zemlja. Ne priznajemo je kao rusku, čak i ako postane slobodna ekonomska zona. Ako je na našoj zemlji slobodna ekonomska zona, onda su to naši ljudi, naša zastava i naša kontrola", rekao je. Prema njegovim riječima, Washington tu ideju vidi kao mogući kompromis, a Kijev je primio na znanje da se o njoj razgovaralo.

Krim, nuklearka i crvene linije

Zelenski je kazao da strane još nisu postigle suglasnost o budućnosti Nuklearne elektrane Zaporižja, istaknuvši da je to pitanje neodvojivo od obnove brane, korištenja vode i šireg ekosustava regije. Izrazio je uvjerenje da Rusija signalizira SAD-u kako želi da Washington prizna okupirani Krim kao ruski teritorij.

Iako je priznao da se takve rasprave teoretski mogu voditi, Zelenski je napomenuo da čak i europske zemlje koje manje podržavaju Ukrajinu i dalje stoje iza njezine teritorijalne cjelovitosti. "Šaljemo jasnu poruku da se sve strane moraju složiti oko pravednog i trajnog završetka rata, takvog koji neće stvoriti nove rizike nagrađivanjem agresora", rekao je.

Američki vremenski okvir i pritisak

Prema riječima Zelenskog, SAD predlaže da se rat okonča prije početka ljeta i vjerojatno će u skladu s tim rokom vršiti pritisak na obje strane. Sugerirao je da je taj pritisak povezan s unutarnjom političkom dinamikom u SAD-u, vjerojatno aludirajući na parlamentarne izbore zakazane za studeni 2026. godine. Unutarnja politička razmatranja Washingtona, rekao je, "zasigurno imaju utjecaj i vjerojatno će im postati još relevantnija".

Na pitanje Kyiv Independenta bi li se SAD mogao povući iz mirovnog procesa ako se zadani rok ne ispoštuje, Zelenski je odgovorio da od ukrajinskog pregovaračkog tima nije dobio takve signale. "Za nas je poželjno da Amerikanci ne odu", rekao je. "Mislim da je danas čak i Rusima potrebno da Amerikanci ostanu."

Zelenski je dodao da su strane po prvi put razgovarale o mogućnosti da se najteža pitanja iznesu na trilateralni sastanak čelnika, ali je upozorio da bi takav format zahtijevao opsežne pripreme. "Ono što je važno jest da je takav format sada dio dijaloga", zaključio je. I ukrajinski i američki čelnici ranije su zagovarali izravne razgovore između Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina, no Moskva je takve susrete višekratno izbjegavala.