⁠AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je sinoć da je, zajedno s guvernerom Louisiane Jeffom Landryjem, dogovorio slanje bolničkog broda na Grenland, danskog teritorija za koji je više puta kazao da ga želi pripojiti SAD-u.

Trump je ovaj potez objavio na društvenim mrežama, neposredno uoči večere sa republikanskim guvernerom u Bijeloj kući.

"Šaljemo bolnički brod da bi se pobrinuli za brojne bolesne, a o kojima se tamo ne brinu" 

''U suradnji s fantastičnim guvernerom Louisiane Jeffom Landryjem, poslat ćemo sjajan bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za brojne ljude koji su bolesni, a o kojima se tamo ne brinu. Na putu je!!!'', poručio je Trump.

Ni Bijela kuća ni Landryjev ured nisu odgovorili na upite je li brod zatražila Danska ili Grenland i kojim bolesnim osobama je potrebna pomoć. Američka mornarica ima dva bolnička broda, Mercy i Comfort, ali nijedan nije stacioniran u Louisiani.

Danski kralj Frederik prošlog je tjedna po drugi put u godinu dana posjetio Grenland, nastojeći time pokazati jedinstvo s tim teritorijem, kao i protivljenje Trumpovim planovima o kupnji otoka. Grenland, Danska i SAD krajem prošlog mjeseca održali su razgovore o rješenju situacije koja je posljednjih mjeseci podignula tenzije unutar NATO saveza.

Objava par sati nakon evakuacija američkog mornara kod glavnog grada Grenlanda

Trumpova objava stigla je par sati nakon što je dansko arktičko zapovjedništvo priopćilo da je evakuiran jedan član posade američke podmornice koji je zatražio hitnu medicinsku pomoć, sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda Nuuka.

Član posade prebačen je grenlandskim zdravstvenim vlastima i bolnici u Nuuku, navodi se u priopćenju Danskog arktičkog zapovjedništva. Evakuacija je provedena helikopterom danske obrane Seahawk, dodaje se u priopćenju.

Kakvo je zdravstvo na Grenlandu, a kakvo u Americi?

Ako se gledaju osnovni zdravstveni ishodi, SAD ima prednost u očekivanom životnom vijeku i nižoj smrtnosti dojenčadi. Prosječan Amerikanac danas može očekivati da će živjeti oko 79 godina, dok je na Grenlandu taj prosjek oko 74 godine.

Razlika je vidljiva i kod smrtnosti dojenčadi: u SAD-u je riječ o oko 5,6 smrti na 1000 živorođenih, dok je na Grenlandu ta stopa oko 9 na 1000. Ti podaci pokazuju da, unatoč manjoj populaciji i drukčijoj organizaciji sustava, Grenland zaostaje u ključnim pokazateljima javnog zdravlja.

S druge strane, struktura sustava i financijsko opterećenje građana bitno su različiti. Grenland ima javno financiran model u kojem su osnovne zdravstvene usluge dostupne bez klasičnih premija i participacija, dok se u SAD-u sustav u velikoj mjeri oslanja na kombinaciju privatnog i javnog osiguranja, uz česte premije i druge oblike sufinanciranja.

Zanimljivo je i da Grenland ima znatno više bolničkih kreveta po glavi stanovnika – oko 14 na 1000 ljudi, naspram oko 2,7 u SAD-u – što odražava drukčiju organizaciju bolničke mreže u maloj i geografski raštrkanoj zajednici. Ukratko, SAD ostvaruje bolje zdravstvene ishode u prosjeku, ali uz znatno veći financijski teret za pojedinca, dok je grenlandski sustav financijski dostupniji, ali slabiji u ključnim pokazateljima zdravlja stanovništva.

Što to Trump radi s Grenlandom?

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih mjeseci u više je navrata javno ponavljao da želi da Sjedinjene Države preuzmu Grenland, danski autonomni teritorij. "Mislim da ćemo ga dobiti. Na ovaj ili onaj način, dobit ćemo ga", rekao je Trump početkom siječnja, kako je prenio Reuters. Dodao je da je Grenland "od ključne važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a".

U istom razdoblju Trump je odbio isključiti mogućnost ekonomskog ili političkog pritiska na Dansku. "Ne mogu to jamčiti. Možda ćemo morati nešto poduzeti", rekao je upitan bi li isključio korištenje sile. Istaknuo je da je riječ o "velikom komadu zemlje s vrlo malo ljudi, ali s ogromnim strateškim značajem". Kasnije je na Svjetskom ekonomskom forumu održanom u Švicarskom Davosu rekao da neće koristiti silu, ali nastavio je s pritiskom.

Stephen Miller, jedan od najutjecajnijih Trumpovih savjetnika, je u inervjuu za CNN rekao da "Grenland treba biti dio Sjedinjenih Država", dodavši kako "nitko neće ratovati s nama oko budućnosti Grenlanda". Ta je izjava izazvala oštre reakcije u Danskoj.

Kako su reagirale Danska i EU?

Danska je više puta odlučno odbacila takve prijedloge. Danski premijer rekao je da "Grenland nije na prodaju i neće biti", prenio je Reuters. "Budućnost Grenlanda odlučuju njegovi stanovnici", poručio je. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen također je naglasio da teritorij "ne želi biti ni danski ni američki pijun".

Europska unija stala je uz Dansku. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da EU "u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Danske". 

NATO je pokušao smiriti tenzije. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da je "Arktik područje suradnje, a ne konfrontacije", ali je naglasio da saveznici moraju "poštovati međunarodno pravo i međusobni suverenitet".