DANSKA i grenlandska vlada, ali i premijeri i predsjednici ostalih nordijskih zemalja već dva dana zabrinuto pokušavaju pronaći prikladan odgovor na stalne pretenzije Donalda Trumpa na Grenland. Kako podržati napad SAD-a na Venezuelu i svrgavanje Nicolasa Madura, ali istodobno američkom predsjedniku jasno i nedvosmisleno staviti do znanja da takvo nešto nije prihvatljivo na Grenlandu.

"Trebamo Grenland zbog naše nacionalne sigurnosti. Sada je tamo sve puno ruskih i kineskih brodova. Znate li što je Danska nedavno napravila da poveća sigurnost na Grenlandu? Dovela je još jednu pseću zapregu", rekao je Donald Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One u noći na ponedjeljak po europskom vremenu te dodao:

"Ne želim sada govoriti o Grenlandu, pričajmo o tome za 20 dana. Grenlandom ćemo se baviti za dva mjeseca. Europska unija svjesna je da SAD moraju dobiti Grenland. To je pitanje nacionalne sigurnosti".

Reagirajući na Trumpov intervju za The Atlantic, danska premijerka Mette Frederiksen, koju u listopadu ove godine čekaju neizvjesni parlamentarni izbori, još u nedjelju je izjavila: "Moram ovo reći vrlo izravno. Sjedinjene Američke Države nemaju pravo anektirati nijednu od triju zemalja Kraljevine Danske (Grenland, Farski Otoci i Danska)".

Iste večeri grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen na Facebooku je objavio još oštriji odgovor: "Prijetnje, pritisci i poruke o zauzimanju ne smiju biti temelj odnosa među prijateljima. Ne može se tako govoriti narodu koji je dosljedno pokazivao odgovornost, povjerenje i prijateljstvo. Dosta je takvih izjava. Prestanite s pritiscima. Prestanite s prijetnjama. Prestanite fantazirati o aneksiji".

Raste strah od američke intervencije

"Otvoreni smo za razgovore. Otvoreni smo za dijalog. Ali to se mora voditi ispravnim kanalima i uz poštovanje prava naroda. A ispravni kanali nisu usputni istupi na društvenim mrežama i internetskim platformama bez poštovanja. Grenland je naš dom i imamo svoje granice. I to će tako i ostati", zaključio je Nielsen.

Nitko zasad ne spominje sukobe ili venezuelanski scenarij na Grenlandu, no kod danskih i grenlandskih čelnika sve je očigledniji strah od američke aneksije, koja bi se mogla opravdati preventivnom zaštitom od širenja ruskih i kineskih pretenzija na ovaj strateški teritorij.

Pitanje je što bi uopće Danska mogla učiniti odluči li Trump zauzeti Grenland. SAD još od kraja 40-ih godina prošlog stoljeća održava vojnu bazu Pituffik na samom sjeverozapadu Grenlanda. Teško je doći do konkretnih podataka, no izvjesno je da se u Pituffiku nalazi više američkih vojnika nego što ih Danska ima na cijelom Grenlandu.

Trump se izrugivao Danskoj spominjući pseću zapregu, ali činjenica je da u Daneborgu na sjeveroistoku Grenlanda postoji danska vojna patrola psećih zaprega pod nazivom Sirius. Sastoji se od 12 vojnika koji održavaju danski suverenitet i policijsku vlast u najvećem nacionalnom parku na svijetu - Sjeveroistočni Grenland.

"Treba razgovarati sa stanovnicima Grenlanda"

Nakon Trumpova preuzimanja predsjedničke dužnosti, Danska je najavila jačanje obrambenih i infrastrukturnih kapaciteta na Grenlandu. Radi se o ulaganju u plovila, zračne baze, radare, dronove i vojne postrojbe vrijednom najmanje tri milijarde eura, no realizacija tih planova potrajat će godinama.

Novoimenovani Trumpov izaslanik za Grenland i guverner Louisiane Jeff Landry prošli tjedan je za Fox News dao pomirljivu izjavu, naglasivši da američka administracija nema namjeru "pokušati osvojiti bilo koga ili preuzeti nečiji teritorij". No istodobno je ukazao kojim putem Trump namjerava krenuti u svojim pretenzijama.

"Mislim da bismo trebali razgovarati s ljudima koji zapravo žive na Grenlandu. Što trebaju? Što očekuju? Koje im prilike nisu pružene? Zašto im nije pružena zaštita koju zaslužuju?", rekao je Landry, koji je nakon imenovanja izjavio da mu je zadatak "učiniti Grenland dijelom Sjedinjenih Američkih Država".

Rufus Gifford, bivši američki veleposlanik u Danskoj i bliski suradnik Trumpovih prethodnika Baracka Obame i Joea Bidena, dramatično je najavio za danski kanal TV2: "Ljudi moraju shvatiti da ako SAD učini ono što najavljuje da će učiniti na Grenlandu, to će uništiti svjetski poredak kakav danas poznajemo. Moramo čuti od europskih saveznika, moramo čuti od Kanađana, moramo čuti od ostalih zapadnih zemalja da neće tolerirati ovakvu retoriku".

Suzdržana podrška rušenju Madura

U skladu s ovim savjetom, nordijski lideri - norveški i švedski premijer te finski predsjednik - spremno su u nedjelju u objavama na društvenim mrežama stali u obranu danskog suvereniteta na Grenlandu.

"Grenland je sastavni dio Kraljevine Danske. Norveška izražava punu solidarnost s Kraljevinom Danskom", napisao je na X-u norveški premijer Jonas Gahr Støre, dok je finski predsjednik Alexander Stubb dodao: "Nitko ne može odlučivati o Grenlandu i Danskoj osim njih samih".

Iako su sve nordijske zemlje članice NATO-a (Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island) i vjerne saveznice SAD-a, subotnje objave spomenutih čelnika vezane za američki napad na Venezuelu bile su ponešto suzdržane upravo zbog grenlandskog pitanja.

Tako je švedski premijer Ulf Kristersson napisao na X-u: "Švedska je dugo isticala da Maduro nema demokratski legitimitet, ne samo zbog izborne prijevare 2024. Venezuelski narod sada je oslobođen Madurove diktature. Ali sve države također imaju odgovornost poštivati i djelovati u skladu s međunarodnim pravom".

Kristersson je, dakako, prešutio koja bi to zemlja trebala "djelovati u skladu s međunarodnim pravom". Možda će biti jasniji kad i ako se američka zastava zavijori u glavnom gradu Grenlanda Nuuku, kako je to svojom objavom na X-u prije dva dana najavila Katie Miller, desničarska podcasterica i supruga Stephena Millera, Trumpova bliskog suradnika.