AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je kako razmatra povlačenje dijela vojnih trupa iz NATO saveznica Španjolske i Italije zbog njihovog protivljenja ratu u Iranu, koji je ušao u treći mjesec. Ova najava dolazi samo dan nakon što je Trump sličan prijedlog iznio i za Njemačku, s čijim se vodstvom također spori oko američke vojne intervencije.

"Takozvani saveznici"

Na pitanje novinara u Ovalnom uredu razmišlja li o smanjenju trupa u Španjolskoj i Italiji, Trump je odgovorio: "Da, vjerojatno hoću. Zašto i ne bih? Italija nam nije nimalo pomogla, a Španjolska je bila grozna, apsolutno grozna."

Američki predsjednik dodao je da rat u Iranu, koji predvodi SAD, pomaže cijelom svijetu, pa tako i Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj. Kritizirao je, kako ih je nazvao, "takozvane saveznike" jer ne sudjeluju u naporima da se "eliminira iranska nuklearna prijetnja".

Sličnu prijetnju smanjenjem vojne prisutnosti uputio je i Njemačkoj, nakon što je kancelar Friedrich Merz kritizirao ratnu strategiju Trumpove administracije, ocijenivši je loše osmišljenom i dodavši da Teheran ponižava Washington.

Prema podacima iz prosinca 2025., u Njemačkoj je bilo stacionirano 36.436 aktivnih američkih vojnika, u Italiji 12.662, a u Španjolskoj 3.814. Nije poznato koliki opseg smanjenja Trumpova administracija razmatra, no neki američki mediji navode da bi mogao biti značajan.

Posebni sporovi s Rimom i Madridom

Trump je i ranije kritizirao saveznike iz NATO-a jer nisu pomogli u američko-izraelskoj operaciji niti u osiguravanju Hormuškog tjesnaca za prolaz naftnih tankera te teretnog i pomorskog prometa.

Nakon što je talijanska premijerka Giorgia Meloni prošlog mjeseca kritizirala rat u Iranu, američki predsjednik oštro je napao svoju nekadašnju blisku desničarsku saveznicu, poručivši kako joj "nedostaje hrabrosti" da se odupre domaćem pritisku i javno podrži ratne napore.

Njegov spor sa Španjolskom traje dulje. Kritike su započele zbog stava Španjolske o Izraelu u vezi s ratom između Izraela i Hamasa u Gazi, a kasnije su se proširile na nesuglasice s Madridom oko povećanja izdvajanja za obranu unutar NATO-a.

Pritisak na NATO i ekonomske posljedice

Američki predsjednik pozvao je sve članice NATO-a da povećaju svoja obrambena izdvajanja na 5 % BDP-a. Do summita NATO-a u Haagu prošle godine, na to su pristale sve članice osim Španjolske. Njezin premijer Pedro Sanchez izjavio je da će činiti samo ono što je korisno za njegovu zemlju te je odlučio zadržati izdvajanja na istoj razini.

Trumpova administracija više je puta oštro kritizirala Španjolsku, prijetila prekidom trgovine s tom južnoeuropskom državom, a nedavno je pozvala i na njezino isključenje iz obrambenog saveza. Prošlog tjedna pojavio se izvještaj prema kojem SAD ponovno razmatra suspenziju Španjolske iz NATO-a zbog njezinog odbijanja da podrži rat u Iranu.

Sukob u Iranu poremetio je širu regiju i doveo do vrtoglavog rasta globalnih cijena nafte. Cijena sirove nafte Brent, koja služi kao međunarodni standard, u petak navečer zaključila je trgovanje na oko 114 dolara po barelu, što je dramatičan skok u odnosu na predratnu cijenu od 70 dolara po barelu.