Trump želi odgoditi izbore. Amerika to nije radila nikad, čak ni u ratu

Trump želi odgoditi izbore. Amerika to nije radila nikad, čak ni u ratu
Foto: EPA/123.rf

PREDSJEDNIK SAD-a Donald Trump jučer je na Twitteru, svojoj omiljenoj platformi za obraćanje javnosti, predložio odgodu izbora koji su zakazani za 3. studenog. 

Kao razlog je ponudio teoriju, koju propagira već neko vrijeme, da će "univerzalno dopisno glasanje" (predviđeno kao alternativna mogućnost ondje gdje fizičko glasanje bude prerizično zbog epidemije koronavirusa) dovesti do "najveće prevare i najnetočnijih izbora u povijesti". 

Zbog toga bi možda, retorički se zapitao Trump, trebalo "odgoditi izbore dok narod ne bude mogao ispravno i sigurno glasati???"

>>Trump predlaže odgodu izbora, republikanci su protiv: "Očito si ne može pomoći, užas"

Međutim, više je problema s takvim prijedlogom. Za početak, to što predsjednik izbore ne može odgoditi na svoju ruku jer te ovlasti po američkom Ustavu ima isključivo Kongres (u čijem Zastupničkom domu većinu drže oporbeni demokrati), zatim to što će dopisno glasanje poštom biti "univerzalno" ponuđeno glasačima u samo sedam od 50 saveznih država, kao i to što su dokazi da ovakvo dopisno glasanje može dovesti do masovnog varanja na izborima u najmanju ruku prilično slabi.

Nijedan predsjednik SAD-a dosad nije pokušao odgoditi izbore 

No možda i najproblematičniji aspekt Trumpovog prijedloga je taj što se izbori naprosto nikad dosad nisu odgodili, u gotovo 250 godina američke povijesti. 

Svaki predsjednik SAD-a dosad je izbore, kad je bio suočen s dilemom odgoditi ih ili provesti u vrijeme rata, epidemije ili druge prirodne ili ljudski uzrokovane katastrofe, odlučio provesti bez odgode. 

Abraham Lincoln, koji je bio republikanac kao i Trump, bio je 1864. usred Građanskog rata, sukoba koji je do danas odnio najviše američkih života - poginulo je, prema procjenama, od 620 do 750 tisuća vojnika. 

Lincoln je bio suočen s ozbiljnim logističkim problemom glasanja vojnika koji su bili na bojištu - a kao i Trump, i on se imao razloga bojati, zajedno sa članovima svoje administracije, da neće osvojiti drugi mandat na tim izborima. Glavni razlog bio je zamor ratom kojem se u tom trenutku kraj nije ni nazirao. Dakle, kao i Trump, i on je imao motiva odgoditi izbore dok ne bude moguće "ispravno i sigurno glasati". Neki su mu to otvoreno i savjetovali.

Unatoč tome, izbori su se održali kad su i bili predviđeni, 8. studenog 1864. 

"Lincoln je smatrao da se Građanski rat, na prvom mjestu, vodi oko demokracije", komentirao je profesor povijesti sa sveučilišta Columbia Eric Foner za portal History Channela. 

Vojnici su glasali dopisno u Građanskom ratu i oba svjetska rata

Dapače, vojnici Unije, koji su u odsutnosti glasali tako što su ili glasali na posebnim biralištima na bojištu ili slali svoje glasačke listiće poštom, u golemoj su većini glasali za Lincolna, što je možda bilo i presudno za njegovu pobjedu. Lincoln je osvojio 76% od ukupno 40 tisuća glasova vojnika na aktivnoj dužnosti. Ukupno 150 tisuća od milijun vojnika Unije imalo je mogućnost glasanja u odsutnosti, piše NBC News.

Da nije bilo dopisnog glasanja ili glasanja u odsutnosti, Lincoln bi možda izgubio (rezultat je bio 55% glasova za njega), a njegov protukandidat George McClellan možda bi dozvolio odmetnutom Jugu da zadrži ropstvo. Povijest SAD-a imala bi drastično drukčiji tijek. 

"Oni (vojnici) su označili svoj glasački listić, spremili ga u omotnicu, poštom ga slali natrag u bilo koji okrug iz kojeg su bili. Onda bi ga okružni dužnosnici ubacili u glasačku kutiju i brojali zajedno s ostalima", komentirao je za NBC umirovljeni mornarički kapetan i profesor političkih znanosti na Sveučilištu Texas Donald Inbody. 

"Ovi izbori, zajedno s njihovim slučajnim i nepoželjnim razdorom, učinili su i dobro. Demonstrirali su da narodna vlada može održati nacionalne izbore usred velikog građanskog rata", rekao je Lincoln nekoliko dana nakon pobjede na izborima. Manje od pola godine kasnije pristaša Konfederacije i ropstva John Wilkes Booth ubio ga je. 

To nije prvi put da je SAD imao izbore usred rata. I predsjednički izbori 1812. održani su usred Rata 1812., kako je nazvan ratni sukob između SAD-a s jedne strane te Velike Britanije i njene kolonije Kanade s druge. Na izborima održanima 30. listopada 1812. ponovno je pobijedio tada aktualni predsjednik James Madison. 

Štoviše, vojnicima Kontinentalne vojske bilo je dozvoljeno glasati preko posrednika i 1775. na gradskom sastanku u New Hampshireu za vrijeme Revolucionarnog rata.

Vojnici su glasali, također dopisnim glasanjem, i u oba svjetska rata. Na izborima koji su održani krajem Drugog svjetskog rata, 7. studenog 1944., pobijedio je aktualni predsjednik Franklin D. Roosevelt. Čak 3,2 milijuna vojnika raspoređenih diljem svijeta glasalo je u odsutnosti na tim izborima. 

Izbori nisu odgođeni ni nakon napada 11. rujna 2001.

"Jedan dio vojske glasao je u odsutnosti od Američke revolucije", zaključio je Inbody.

Kako piše CNN, i na izborima 2004. postojao je strah da će islamistički teroristi iskoristiti tu prigodu za novi veliki napad na SAD, tri godine nakon napada 9. rujna 2001. Pojavile su se spekulacije da će izbori biti odgođeni. No tadašnja savjetnica za nacionalnu sigurnost predsjednika Georgea Busha Condoleezza Rice odbacila je takve glasine. I ona se pozvala na povijesni presedan. 

"Imali smo izbore u ovoj zemlji kad smo bili u ratu, čak i kad smo bili u Građanskom ratu, i trebali bismo imati izbore na vrijeme. Nitko ne razmišlja o odgodi izbora", izjavila je Rice tada. Izbori su održani kako je i predviđeno, 2. studenog 2004. 

A iako su od Građanskog rata dopisno glasanje vojnika i drugih odsutnih birača pratile spekulacije da će ono dovesti do izborne prevare, takva raširena prevara nikad nije utvrđena, piše NBC. Unatoč tome, Trump danas predvodi glasove onih koji tvrde da će demokrati "ukrasti" izbore zahvaljujući glasanju poštom.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara