TEŽAK poraz Trumpovih republikanaca na izborima na sredini mandata mogao bi ojačati poziciju Kine u trgovinskim pregovorima s Washingtonom. Ipak, u Pekingu su svjesni da bi nasljednik američkog predsjednika mogao zauzeti znatno oštriji stav, pa vjerojatno s oprezom prate njegove probleme, piše Reuters.

Američki birači, suočeni s rastom troškova života koji su Trumpovi trgovinski ratovi s Kinom i drugim zemljama dodatno pogoršali, na izborima u utorak okrenuli su leđa njegovoj stranci. Time su demokrati preuzeli kontrolu nad Kongresom. Politički analitičari navode da bi ovaj izborni rezultat trebao učiniti Trumpa opreznijim u pogledu narušavanja postojećeg trgovinskog primirja s Pekingom. To Kini daje potencijalnu prednost u pregovorima koji se nastavljaju krajem mjeseca.

Kineski i zapadni analitičari dodaju da podijeljena vlast u Washingtonu otvara prostor Pekingu da ojača svoju poziciju i diverzificira trgovinske veze. To je važno prije nego što na vlast dođe nova američka administracija, koja bi mogla biti znatno nesklonija Kini. "Kinezi su vrlo realni i svjesni su da bi novi predsjednik mogao biti potpuno drugačiji od Trumpa", izjavio je Shen Weizhong, bivši dužnosnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

"No, ako dobijemo još dvije godine stabilnosti, to je već velika stvar za Kinu. Što više vremena imamo, to ćemo biti spremniji za konačni obračun oko Tajvana ili možda novi trgovinski rat", dodao je Shen, koji sada radi za pekinški istraživački centar Global Governance Institution.

Ipak, drugi analitičari upozoravaju da iduće dvije godine za Peking možda neće biti jednostavne. Postoji rizik da će Trump, ograničen na domaćem planu, postati agresivniji u vanjskoj politici kako bi ostvario uspjehe. Istovremeno, Kongres pod kontrolom demokrata mogao bi pojačati pritisak na njega da odobri prodaju oružja Tajvanu, što je za Peking neprihvatljivo.

"Trump može poduzeti još mnogo nekonvencionalnih i nepredvidivih vanjskopolitičkih poteza", rekao je Chim Lee, viši analitičar za Kinu u Economist Intelligence Unitu. "Glavni smjer američke politike prema Kini vjerojatno se neće promijeniti, ali zabrinjava mogućnost da se pojave manje uobičajena pitanja koja bi mogla imati neočekivane posljedice za Kinu", dodao je Lee.

Jedan od najvećih rizika je moguća eskalacija rata u Iranu u širi regionalni sukob. Takav razvoj događaja doveo bi do dugotrajnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, ugrozio energetsku sigurnost Kine i poremetio odnose Pekinga na Bliskom istoku.

Nova dinamika pregovora

Kratkoročno, u fokusu su predstojeći trgovinski pregovori. Trump bi se trebao sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na marginama samita APEC-a u Shenzhenu krajem mjeseca, a zatim i na samitu G20 u Miamiju u prosincu. Glavna tema razgovora bit će primirje u trgovinskom ratu koje istječe u siječnju. Ono je prošle godine spriječilo veći poremećaj za svjetsko gospodarstvo.

Craig Singleton iz američke Zaklade za obranu demokracija (FDD) smatra da bi Peking mogao procijeniti da je Trumpu, zbog političkih problema kod kuće, dogovor potrebniji nego Kini. To bi moglo potaknuti kineske pregovarače da snažnije inzistiraju na smanjenju carina i drugim američkim ustupcima.

Međutim, Singleton dodaje da takav pristup nosi rizik "pogrešne procjene koja bi mogla narušiti upravo onu stabilnost koju Xi pokušava očuvati". Trump je često kritizirao kinesku trgovinsku praksu, koju smatra nepravednom prema Washingtonu. Ubrzo nakon povratka na vlast prošle godine, uveo je iznimno visoke carine na kinesku robu kako bi riješio trgovinski debalans, za koji je tvrdio da "ubija" Sjedinjene Države.

U međuvremenu je ipak znatno ublažio retoriku. Ugostio je Xija na dva velika samita u Pekingu i Washingtonu, iako ti susreti nisu donijeli značajnije ekonomske rezultate. Trumpov srdačan odnos prema Xiju u suprotnosti je s pristupom njegovog demokratskog prethodnika Joea Bidena, koji je često izazivao reakcije Kine komentarima o ljudskim pravima i obećanjem da će SAD braniti Tajvan u slučaju napada.

Neki od Trumpovih potencijalnih nasljednika iz Republikanske stranke, poput ministra Marca Rubija, također zagovaraju oštriji pristup Kini. Wu Xinbo, profesor na Sveučilištu Fudan u Šangaju i savjetnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, smatra da bi nakon ovih izbora Trump mogao biti još manje sklon narušiti stabilan odnos koji je izgradio s Kinom.

Osim trgovine, Trump bi do kraja mandata mogao tražiti pomoć Pekinga i za druge vanjskopolitičke ciljeve, poput okončanja rata između Rusije i Ukrajine ili organiziranja novog samita sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom. Analitičari kažu da bi Peking, koji održava snažne trgovinske veze s Rusijom i Sjevernom Korejom, mogao to iskoristiti u pregovorima kako bi od Trumpa dobio ustupke.

No, nakon godina suradnje prvenstveno s Trumpom, Peking se sada suočava s Kongresom koji je puno odlučniji u otvaranju pitanja ljudskih prava, strožoj provjeri kineskih ulaganja i isporuci paketa oružja Tajvanu vrijednog 14 milijardi dolara. Taj paket Trump je dosad zadržavao, a služio mu je kao "adut u pregovorima" sa Xijem.

Kina tvrdi da je Tajvan njezin teritorij i zahtijeva prekid prodaje oružja. "Kinezi će na to sigurno oštro reagirati", rekao je bivši diplomat Shen i ocijenio da je to "rizik broj jedan" nakon izbora na sredini mandata.