ČINI se da je nigerijska vlada, javno surađujući sa Sjedinjenim Američkim Državama u zračnim udarima izvedenim na Božić, izbjegla ponižavajuću jednostranu vojnu akciju kojom je prije mjesec dana zaprijetio američki predsjednik Donald Trump. Ipak, sigurnosni stručnjaci dvoje u učinkovitost takvih napada u borbi protiv islamističkih militanata koji već dugo predstavljaju prijetnju u toj regiji, piše Reuters.

Trumpova prijetnja zaštitom kršćana

Podsjetimo, Trump je prošlog mjeseca zaprijetio da će narediti svojim snagama poduzimanje vojne akcije u Nigeriji ako tamošnje vlasti ne zaustave ono što je opisao kao progon kršćana. Iako se Nigerija suočava s trajnim sigurnosnim izazovima, uključujući nasilje i otmice od strane islamističkih pobunjenika na sjeveru, vlada odlučno poriče da su kršćani sustavno proganjani. Stanovništvo Nigerije od preko 230 milijuna ljudi otprilike je ravnomjerno podijeljeno između kršćana, koji prevladavaju na jugu, i muslimana, koji su većina na sjeveru.

Vlada u Abuji na Trumpovu je prijetnju odgovorila najavom suradnje s Washingtonom protiv militanata, istovremeno odbacujući američku retoriku koja sugerira da su kršćani u posebnoj opasnosti.

Potvrđena suradnja nakon prijetnji

U četvrtak navečer po američkom vremenu Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da su američke snage pokrenule udar na militante Islamske države, dok su lokalni mediji izvijestili o glasnim eksplozijama u selu Jabo na božićnu večer. Abuja je potvrdila da je odobrila operaciju. Ministar vanjskih poslova Yusuf Tuggar rekao je u petak da je Nigerija djelovala zajedno sa SAD-om, ali ne ciljajući nijednu specifičnu religiju. "Nigerija je multireligijska zemlja i radimo s partnerima poput SAD-a u borbi protiv terorizma te zaštiti života i imovine", rekao je Tuggar.

Kabir Adamu, izvršni direktor tvrtke Beacon Security and Intelligence Limited, smatra da je suradnja izravna posljedica prijetnji. "Nakon što je Trump zaprijetio da će doći s oružjem u Nigeriju, vidjeli smo nigerijsku delegaciju koja je posjetila SAD", rekao je Reutersu. "Državni odvjetnik je bio uključen, i sporazumi su potpisani. Zatim smo saznali za američke nadzorne misije koje mapiraju terorističke lokacije."

Sudjelovanjem u udarima, vlada riskira da ju se doživi kao podržavatelja Trumpovog narativa o širem vjerskom sukobu, što je iznimno osjetljivo pitanje. "Trump se dodvorava domaćim evangeličkim kršćanskim ciljevima svojom narativom o 'kršćanskom genocidu'", dodao je Adamu.

Tko je bio meta napada?

Sjeverozapadno područje gdje su se dogodili zračni udari mučeno je od 2024. godine sve većim nasiljem članova sekte Lakurawa, strogog sunitskog islamističkog pokreta koji tvrdi da je povezan s Islamskom državom. Grupa, koja je formirana kao skupina za samoobranu, razvila se u džihadistički pokret koji provodi strogu islamističku vladavinu u stotinama sela. Nigerija je grupu proglasila terorističkom organizacijom početkom ove godine.

"Vrlo je vjerojatno da je ovo grupa na koju je Trump mislio kada je spomenuo američke vojne udare u Nigeriji", rekao je Confidence MacHarry, viši analitičar u SBM Intelligenceu. "Također su povezani s raširenom krađom stoke, pri čemu većina ukradenih životinja završava na tržnicama duž granice Nigerije i Nigera."

No Adamu je doveo u pitanje hoće li udari mnogo učiniti u suzbijanju pobunjenika, napominjući da pogođeno selo Jabo ranije nije bilo poznato kao utočište militanata. "Rečeno nam je da je nigerijska vlada odobrila napad, ali zašto Jabo kada tamo nema zapisa o bilo kakvoj grupi?", rekao je.