Trumpovo proglašenje izvanrednog stanja je ekstreman potez. Evo zašto

Trumpovo proglašenje izvanrednog stanja je ekstreman potez. Evo zašto
Foto: EPA

AMERIČKI predsjednik Donald Trump danas će, kako je najavila Bijela kuća, proglasiti nacionalno izvanredno stanje kako bi konačno mogao izgraditi zid na granici s Meksikom.

>> Što proglašenje izvanrednog stanja znači za Trumpa?

Budući da je Kongres, i kad je imao republikansku većinu i sad kad ima demokratsku većinu, odbijao poslušati Trumpa i odobriti milijarde za njegov zid, on se sa svojom administracijom dosjetio kako ga zaobići. Naime, u sklopu nacionalnog izvanrednog stanja predsjednik dobiva i izvanredne ovlasti, sadržane u više od sto različitih zakona, a među njima su i prenamjena i trošenje određenih proračunskih sredstava mimo odobrenja Kongresa.

Trump pri tom, pod izlikom nacionalne sigurnosti, misli iskoristiti proračun Pentagona za izgradnju zida, a vojsku kao graditelje. Osim od Pentagona, planira zagrabiti i u proračun Odjela za domovinsku sigurnost i iz državne blagajne kako bi namaknuo milijarde za zid. Naime, prema zakonu donesenom u osamdesetima, prilikom izvanrednog stanja može iskoristiti već odobrena sredstva za vojne građevinske projekte i preusmjeriti ih u druge projekte.

Trump: Znate, već smo imali nacionalna izvanredna stanja

I dok demokrati, vođeni predsjednicom Kongresa Nancy Pelosi, pozivaju na uzbunu zbog Trumpove odluke i najavljuju ustavne tužbe, Trump pokušava predstaviti svoj potez kao nešto što su radili i njegovi prethodnici, gotovo kao uobičajenu praksu.

"Znate, već smo imali nacionalna izvanredna stanja. Znate, predsjednik Obama, predsjednik Clinton, predsjednik Bush - oni su proglasili mnoga nacionalna - ovo nije jedinstveno. Oni su proglasili mnoga nacionalna izvanredna stanja. Mnoga, mnoga", rekao je Trump na sastanku svog kabineta u utorak.

Trump se, kao i mnogo puta dosad, ovdje koristi takozvanim "alternativnim činjenicama". Da, i bivši predsjednici Obama, Bush i Clinton proglašavali su izvanredna stanja, ali u njihovom slučaju, kako piše američka agencija Associated Press, gotovo uvijek se radilo o međunarodnim krizama.

U više slučajeva, izvanredno stanje bilo je proglašeno kako bi se takozvanim stranim interesima - stranim vladama, tvrtkama ili drugim pravnim osobama - ili entitetima povezanima s terorizmom blokirao pristup financijskim sredstvima. U nekim slučajevima izvanredno stanje bi zabranjivalo određeni uvoz ili ulaganja iz zemalja povezanih s kršenjem ljudskih prava. 

"Ekstremno je rijetko za predsjednika da proglasi nacionalno izvanredno stanje kako bi financirao domaće građevinske projekte, posebice one koje je Kongres eksplicitno odbio financirati. Oni koje su bivši predsjednici proglašavali bili su druge vrste", komentirao je za AP Andrew Boyle, odvjetnik u programu nacionalne sigurnosti u Centru za pravosuđe Brennan. 

Štoviše, Trumpovi kritičari brzo su primijetili da je on sam 2014. prozvao Obamu kad je ovaj iskoristio svoje izvršne ovlasti kako bi, mimo Kongresa, zaštitio do 5 milijuna ilegalnih imigranata od deportacije, prvenstveno tzv. "Sanjare" (DREAMers), one koji su dovedeni u SAD kao djeca. "Republikanci ne smiju dozvoliti predsjedniku Obami da potkopa Ustav SAD-a za svoju korist jer nije u stanju dogovoriti se s Kongresom", napisao je tada Trump u tvitu

Obamina Bijela kuća tada je ovu izvršnu uredbu opravdavala željom da se "popravi naš disfunkcionalni imigracijski sustav". Trump sad radi nešto slično, samo sa suprotnim političkim predznakom i zbog navodnog izvanrednog stanja koje će proglasiti jer nije u stanju dogovoriti se s Kongresom.

Ovaj put radi se o opasnom presedanu za američku demokraciju

Drugim riječima, Trumpovo proglašenje izvanrednog stanja bit će praktički presedan - i to potencijalno vrlo opasan presedan za američku demokraciju, s obzirom na to da se njime zaobilazi zakonodavna grana vlasti i odrješuje ruke izvršnoj vlasti da, prema vlastitom nahođenju i dosta kreativnom tumačenju izvanrednog stanja, troši proračunske milijarde. Kako je Pelosi već upozorila u međuvremenu, neki sljedeći demokratski predsjednik mogao bi na isti način proglasiti izvanredno stanje zbog nasilja vatrenim oružjem diljem zemlje i u sklopu istog uvesti drastična ograničenja prava na posjedovanja vatrenog oružja, što je nešto čega se američki konzervativci groze.

Clinton je ukupno proglasio 17 nacionalnih izvanrednih stanja, Bush 13, a Obama 12, prema popisu koji je sastavio Centar Brennan. Od 1978. do danas proglašeno je ukupno 58 izvanrednih stanja, od kojih je 31 još uvijek na snazi. 

Obamina proglašenja izvanrednih stanja imala su za cilj blokirati imovinu "određenih osoba" uključenih u krizama i sukobima u inozemstvu - Ukrajini, Venezueli, Libiji, Burundiju, Južnom Sudanu, Jemenu i Srednjoafričkoj Republici. Osim toga, koristio ga je i za uvođenje sankcija Rusiji zbog miješanja u američke izbore i aneksije Krima, kao i određenim međunarodnim organizacijama. Jedini slučaj kad je Obama proglasio izvanredno stanje zbog domaće krize bio je 2009. zbog pandemije gripe H1N1.

Bush i Clinton također su se u svojim proglašenjima izvanrednih stanja fokusirali na vanjske krize. Clinton je tako u jednom slučaju 1999. zabranio financijske transakcije s afganistanskim talibanima, a Bush je proglasio izvanredno stanje nekoliko puta u odgovoru na teroristički napad 11. rujna 2001.

Prvo je Meksiko trebao platiti zid, sad će ga platiti Pentagon?

Zid je, podsjetimo, bio glavno Trumpovo obećanje još u predizbornoj kampanji 2016. - tada je uvjeravao svoje glasače da će sam Meksiko platiti za zid kojim bi se SAD ogradio od njega, zbog dramatičnog broja migranata koji pokušavaju ilegalno ući u SAD i krijumčarenja droge preko iste granice. Istini za volju, migrantska kriza na američkoj granici traje već godinama, bolje rečeno desetljećima, a broj ilegalnih prelazaka danas je znatno niži nego prije deset godina, što odudara od narativa o neposrednoj i akutnoj ugrozi nacionalne sigurnosti.

U svakom slučaju, Trump je od ideje da račun za zid ispostavi Meksiku morao odustati nakon što su i tadašnji i sadašnji meksički predsjednik javno i nedvosmisleno dali do znanja da Meksiko nikad neće platiti za zid. Nakon toga se bio prisiljen okrenuti Kongresu, koji ga je također glatko odbio. Preciznije rečeno, od 5,7 milijardi dolara koje je Trump tražio za zid - a početni zahtjev iznosio je 8 milijardi dolara, za koji kritičari tvrde da je svejedno nerealno malen iznos za takav projekt - Kongres mu je na kraju u novom prijedlogu proračuna odobrio samo 1,3 milijarde.

Nije pomoglo ni to što je Trump izazvao blokadu vlade u pokušaju da ucijeni demokratske kongresnike i senatore ni to što je uvjeravao javnost da će Meksiko i dalje "posredno" platiti za zid kroz financijsku korist za SAD od novog trgovinskog sporazuma s tom zemljom i Kanadom. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara