Foto: Hina

KALLSTADT, selo u njemačkom vinogorju, svijetu je dalo Donalda Trumpa. Mještani se ponose mnogim stvarima, ali republikanski predsjednički kandidat nije jedna od njih.

Trumpovi djed i baka odrasli su u tom selu u Falačkoj, na jugozapadu Njemačke. U Ameriku su otišli prije više od stoljeća bježeći pred siromaštvom i kasnije, nakon kraćeg povratka, i pred zakonom.

Na skromnim kućama u kojima su odrasli nasuprot jedno drugome u Freinsheimer Strasse nema plakete koja bi na to ukazivala. Nema niti ulice koja nosi Trumpovo ime.

Ali u godini u kojoj bi naprasiti milijarder mogao postati vođa slobodnog svijeta, o Trumpu se u Kallstadtu dosta govori.

"Trumpovi su se obogatili nekretninama, to je velika stvar, ali nitko od njih više ne živi u selu. Ne znam zašto bi se mi ponosili time?", kaže Thomas Jaworek, načelnik mjesta s 1200 stanovnika.

"Ako postane predsjednik vidjet ćemo što će učiniti za Ameriku i svijet. Tada možda i postavimo spomen ploču", dodaje Jaworek.

Obitelj Drumpf pojednostavila je prezime u Trump oko 1700. godine, mnogo prije nego što se Donaldov djed Friedrich 1885. otisnuo u Sjedinjene Države kad mu je bilo šesnaest.

Prvo se pridružio sestrama koje su već bile u New Yorku, a potom se u vrijeme Zlatne groznice uputio na zapad. Anglizirao je ime u Frederick i otvorio je nekoliko taverni u kojima je tragačima za zlatom nudio hranu, piće i žensko društvo.

Zaradu je slao sestrama koje su novcem kupovale nekretnine i položile temelje današnjeg obiteljskog carstva.

Frederick se vratio u Kallstadt kao bogataš i oženio susjedovu kćer Elisabeth Christ. Ali pošto je napustio Njemačku prije nego što je regulirao vojnu obavezu, on i njegova trudna supruga ubrzo su opet morali za Ameriku. Bilo je to 1905. godine.

"Što mislim o Trumpovoj politici? Bolje da ne kažem", rekao je umirovljeni vinar Hans-Joachim Bender, koji ima daleke obiteljske veze s Trumpom. "Blebeće. Mislim da je Hillary mnogo manje... radikalna".

Trumpovi su dugo tvrdili da su švedskog porijekla zbog protunjemačkog raspoloženja u Americi tijekom svjetskih ratova i poslije holokausta.

Snimajući jedan dokumentarac redateljica Simone Wendel uspjela je prije dvije godine dobiti Trumpa da progovori o svojim njemačkim korijenima.

"Ljudi u Kallstadtu su snažni i pouzdani. Tako i ja mislim o sebi", rekao je. Obećao je i da će posjetiti selo kad prvi put bude u Njemačkoj. "Ponosan sam na svoje njemačke korijene, to uopće nije u pitanju", ustvrdio je.

Kallstadt je poznat po bijelim vinima, prekrasnim okolnim brežuljicima i lokalnoj poslastici - svinjskom želucu.

Turisti, među njima mnogi vojnici na dopustu iz obližnje američke baze Ramstein, mogu uživati u želucima u nekoliko gostionica  u mjestu.

Prodavačica u mesnici Edelgard Kellermann kaže da je fenomen Trump privukao i posjetitelje iz daleka, primjerce čak iz Vijetnama.

"To nam razbija dosadu", rekla je s osmijehom.

Narugušila se, međutim, kad ju je novinar pitao za Trumpovu najavu da će izgraditi zid na meksičkoj granici kako bi zaustavio useljavanje i za njegove napade na "suludu“ politku Angele Merkel prema izbjeglicama.

"Gospodin Trump je potomak izbjeglice, njegovi su preci otišli odavde kako bi imali bolji život. On bi prvi trebao drugima dati istu prigodu", rekla je i nazvala ga demagogom. 

Prije mjesec dana maleni Kallstadt primio je svoje prve izbjeglice, četveročlanu sirijsku obitelj.

"To je pitanje humanosti", kaže načelnik Jaworek. "To što imamo obitelj koja je dugo živjela u izbjegličkim logorima i sada naša svoj dom u Kallstadtu… To je prekrasno. Sretni smo zbog toga“.