Tržište podivljalo: Za kvadrat stana u Zagrebu traži se do 8.000 eura

Tržište podivljalo: Za kvadrat stana u Zagrebu traži se do 8.000 eura
Foto: 123rf/Index

CIJENE nekretnina snažno su porasle, barem prema onome što se vidi po oglasnicima, pa se tako za jedan stan u središtu Zagreba od 40 četvornih metara traži čak 320 tisuća eura, odnosno osam tisuća eura po četvornom metru. Radi se o stanu za koji prodavač navodi da se trenutno iznajmljuje turistima kao apartman.

Kako je ponuda stanova u Zagrebu možete vidjeti OVDJE

Stvarne cijene po kojima se prodaju stanovi niže su nego one u oglasnicima

Je li to realna cijena ili je prodavač "malo" pretjerao - odlučit će tržište.

No Sergio Serdarušić, direktor agencije za nekretnine Eurovilla, kaže da su realizirane cijene one koje se stvarno postižu kada su kupac i prodavač ozbiljno zainteresirani da naprave transakciju, a znatno su niže od onih koje se vrte po oglasnicima.

“Cijene realiziranih kupoprodaja nekretnina su u odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme u prosjeku porasle nekoliko postotaka 3-5%, ali puno manje nego su porasle cijene nekretnina koje se oglašavaju za prodaju. Potražnja za određenim lokacijama i određenim vrstama nekretnina je veća dok je za one van tramvaj zone u takozvanoj posljemenskoj zoni dosta manja. Najveći problem rasta cijena po oglasnicima su što većinu tržišta i dalje drže isključivo privatni prodavatelji kojima se "ne žuri" prodati nekretninu pa često postave nerealne početne cijene. Te cijene se u konačnici ne postignu, kupci kupe ono što im najviše odgovara potrebama i po realnim cijenama. Znaju platiti nešto sitno više ukoliko je to baš nekretnina za njih ali ta odstupanja su vrlo mala”, kaže Serdarušić.

Cijene diže turistički najam i niske kamate na štednju

Serdarušić kaže da su dva osnovna pokretača cijena nekretnina - turistički najam i niske kamate na štednju.

“Glavni pokretač rasta cijena u Zagrebu je pozitivna investicijska klima uvjetovana turističkim procvatom u proteklih 5 godina, mnogo stanova u centru grada pretvoreno je u apartmane za dnevni najam. Samim time potražnja za stanovima u centru grada je porasla bez obzira kupuju li stan za turističke svrhe, dugoročni najam ili stanovanje. Također, male kamate na oročena sredstva su natjerale mnoge da umjesto u bankama čuvaju imovinu u nekretninama te stvaraju veći prihod od najma. Osim najma mogu računati i na povećanje vrijednosti nekretnina”, kaže Serdarušić.

Što nas čeka u budućnosti?

Što se tiče prognoza budućeg kretanja cijena, njih je uvijek nezahvalno davati, no Serdarušić kaže da je zagrebačko tržište malo i da ne ovisi o stranim kupcima te da buduću krizu ne bismo trebali osjetiti toliko kao onu posljednju 2008. godine.

“Teško mi je reći jesmo li na vrhu ciklusa rasta. Definitivno je tržište jedna krivulja koja raste i pada. Uglavnom dugoročno vrijednosti nekretnina rastu. Kad će doći kraj rastu, vrlo je zanimljivo pitanje i volio bih znati odgovor na to. Priča se o globalnoj krizi, čitam na Indexu vrlo često članke da Njemačka upada u recesiju. Čim se to dogodi, vjerojatno će i kod nas nešto malo kasnije krenuti kriza. Sreća je da smo mi relativno malo tržište, u Zagrebu ne ovisimo o stranim ulagačima i kupcima nekretnina, prošli smo jednu školu krize prije desetak godina i vjerujem da ukoliko kriza dođe uskoro, nećemo ju osjetiti kao 2008. Kao što sam ranije rekao, ukoliko cijene imaju intenciju da jako padaju, prodavatelji će i dalje reći da im se "ne žuri", kupci će malo zastati, ali će tržište kroz neko vrijeme profunkcionirati”, kaže Serdarušić.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara