ARMENCI glasaju na prijevremenim parlamentarnim izborima koje je sazvao premijer Nikol Pašinjan u nadi da će donijeti izlaz iz političke krize izazvane prošlogodišnjim porazom zemlje u oružanom sukobu s Azerbajdžanom oko Nagorno Karabaha.

Pašinjan, bivši novinar, došao je na čelo vlade 2018. godine na krilima mirnih prosvjeda s obećanjem da će srušiti korumpiranu elitu koja je vladala malom zemljom na Kavkazu nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza, javlja francuska novinska agencija AFP.

Prijevremene izbore sazvao je pod pritiskom oporbe i masovnih prosvjeda na kojima se traži njegova ostavka još od prošlog studenog, kada je postigao mirovni sporazum s Azerbajdžanom nakon višetjednih borbi u Nagorno Karabahu.

Mnogi se Armenci osjećaju izdano, a oporba ga krivi za poraz jer je, nakon borbi koje su odnijele oko 6000 života, potpisao mirovni sporazum kojim se Armenija odrekla velikog dijela teritorija u Nagorno Karabahu, koji je  desetljećima bio pod njezinom kontrolom.

Tijesna utrka

Ankete predviđaju tijesnu utrku između njegove stranke Građanski ugovor i Armenskog bloka koji je u svibnju osnovao bivši armenski predsjednik Robert Kočarjan.

Prema posljednjoj anketi agencije za ispitivanje javnog mnijenja MPG, očekuje se da će Armenski blok osvojiti 28.7 posto glasova, a Građanski ugovor 25.2 posto. Treći s 10.8 posto je savez povezan s Pašinjanovim neprijateljem i prethodnikom Seržom Sargsjanom.

Šef agencije MPG Aram Navasardjan procijenio je da ni jedna stranka ili savez neće dobiti više od 30 posto glasova.

Rekordna četiri izborna bloka i 21 stranka sudjeluju u izborima, ali se očekuje se da će samo nekoliko stranki ući u parlament. 

Oko 2.6 milijuna birača bira najmanje 101 zastupnika prema proporcionalnom sustavu na petogodišnji mandat.