U BERLINU je pronađeno mrtvo tijelo jednog ruskog diplomata. Radi li se možda o špijunu? I kako je uopće stradao? Tim se pitanjima bave njemačke sigurnosne službe, piše DW.

Berlinski policajci, koji čuvaju zgradu ruskog veleposlanstva u centru njemačke metropole, otkrili su u jutarnjim satima 19. listopada, kratko nakon sedam sati, jedno beživotno tijelo.

Izbačen je kroz prozor?

Leš se nalazio odmah pored ulaza u konzularni odjel, na pločniku u Behrenstraße. Čovjek je očigledno bio izbačen kroz prozor. Pokušaji reanimacije su propali. Imao je 35 godina.

Muškarac je bio akreditirani ruski diplomat i već oko dvije godine stacioniran u Berlinu - i to kao "drugi tajnik veleposlanstva". Prethodno je bio na službi u drugim zemljama, između ostaloga i u Austriji. S obzirom na diplomatski imunitet, berlinska policija ne smije raditi na istrazi ovog slučaja.

Posmrtni ostaci preminulog muškarca već su prebačeni u Rusiju. Veleposlanstvo je priopćilo da se radi o "tragičnoj nesreći" i da svaku spekulaciju smatra "pogrešnom".

O svemu se govorilo i u Uredu kancelarke

Ali, slučaj i dalje intrigira njemačke sigurnosne službe. Smrt diplomatskog dužnosnika tematizirana je i tijekom predstavljanja tjednog izvještaja o stanju tajnih službi u Uredu kancelarke Merkel. Jer, moguće je da je diplomatski status tog čovjeka bio ustvari samo paravan – te da se zapravo radilo o ruskom špijunu.

U svakom slučaju, otac 35-godišnjaka je visokorangirani suradnik ruske obavještajne službe FSB. On je, kako se navodi, šef odjela koji je između ostaloga zadužen za progon, čak i ubojstva terorista, kao i deklariranih neprijatelja države i Ustava. Njemačke sigurnosne službe polaze od toga da to ne mora nužno značiti da je i njegov sin, koji je pronađen mrtav u Berlinu, doista radio za FSB.

Nema dokaza da je bio špijun

Kako se saznaje iz sigurnosnih krugova, do sada nisu pronađeni dokazi koji bi doista pokazali da je ovaj diplomat u Njemačkoj bio aktivan po nalogu FSB-a. Također ništa ne ukazuje na to da je imao veze s ubojstvom jednog čečenskog egzilanta,  koji je u ljeto 2019. likvidiran u berlinskom parku Kleiner Tiergarten. No nije isključeno da je on radio za neku drugu rusku tajnu službu.

Diplomatska predstavništva, dakle veleposlanstva i konzulati, tradicionalno su uporišta obavještajnih službi. I to potpuno službeno, to zna i svaka zemlja domaćin. Stručni termin za to je u Njemačkoj "Legalresidentur", odnosno (u slobodnom prijevodu) legalno predstavništvo tajne službe u inozemstvu.

Gotovo svaka država koja u Njemačkoj ima svoje veleposlanstvo osim diplomata akreditira i službene predstavnike svojih sigurnosnih službi. Ovi obavještajci su često kontakt-osobe za njemačke službe, poput Službe za zaštitu ustavnog poretka i Savezne obavještajne službe BND. I ruske službe imaju takvu kontakt-osobu.

Osumnjičeni (navodni) diplomati

Pored njih često postoje i drugi obavještajci, koji nisu prijavljeni kao takvi, već su "prerušeni" u diplomate. Upravo u slučaju Rusije bi broj tih kamufliranih špijuna mogao biti, kako se sumnja, prilično velik. Pretpostavlja se da čak četvrtina diplomatskog osoblja špijunira za rusku "domaću" tajnu službu FSB, za inozemstvo SVR ili za vojnu tajnu službu GRU.

Diplomatski status te špijune u Njemačkoj štiti od kaznenog progona, ali su oni ipak na "meti" kontrašpijunaže njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka - nadzor agenata, prisluškivanje telefona i nadgledanje pošte već godinama je svakodnevni posao čuvara ustavnog poretka.

Rusija kupuje povjerljive informacije

Kao rezultat toga mnoge osobe su Nijemcima već upale u oči, uhapšene su ili čak i osuđivane zbog toga što su bili aktivni doušnici ruskih obavještajnih službi - ili su to tek htjeli postati.

Prije nekoliko godina je, na primjer, jedan suradnik BND-a pokušao Rusima prodati tajne interne podatke svoje službe. Ponudu je poslao e-mailom na adresu ruskog generalnog konzulata u Münchenu. Ruski špijuni mu nisu odgovorili, ali je do informacija došla Služba za zaštitu ustavnog poretka. Na koncu se ispostavilo da je taj BND-ovac već ranije prodavao službene tajne američkoj obavještajnoj službi CIA-i.

U ljeto 2017. suradnik jedne firme koja je bila zadužena za održavanje elektronskih uređaja u Bundestagu poslao je jednu kuvertu na adresu ruskog veleposlanstva u Berlinu.

Na pošiljci nije stajała adresa pošiljatelja, a bila je namijenjena ruskom vojnom atašeu. Služba za zaštitu ustavnog poretka je presrela poštu i u pismu otkrila CD s 385 dokumenata u .pdf-formatu s tlocrtima zgrada njemačkog Bundestaga, informacijama o uredima i drugim prostorijama.

Znanstveni suradnik prodavao informacije Rusima?

U lipnju je njemačko državno tužilaštvo naložilo uhićenje jednog suradnika Sveučilišta u Augsburgu, koji je navodno djelovao kao izvor ruskoj tajnoj službi.

29-godišnji znanstveni suradnik osumnjičen je da se najmanje tri puta sastao s jednim ruskim špijunom i da mu je predao neke informacije sa svog sveučilišta. Za to je, kako se navodi, dobio novac.

Njegova odvjetnica to demantira i tvrdi da je njezin klijent jednom svom ruskom poznaniku samo predao informacije koje su ionako bile javno dostupne.

Navodni šef s diplomatskom putovnicom

Kada je uhapšen 29-godišnjak iz Augsburga, na licu mjesta je s njim bio i navodni "šef" (odnosno "časnik za vezu") ruskih agenata iz ruskog generalnog konzulata u Münchenu. On je policajcima pokazao svoju diplomatsku putovnicu, i oni su ga morali pustiti.

Pomno praćenje špijunskih aktivnosti, koje se prema navodima Službe za zaštitu ustavnog poretka obavljaju iz samih veleposlanstava i konzulata je dugotrajan i mukotrpan posao i za njemačke sigurnosne službe. Ako se doista želi saznati što se uopće događa među špijunima u diplomatskim predstavništvima, mora se vrbovati izvore u veleposlanstvima, naglasila je Služba za zaštitu ustavnog poretka nakon Snowdenovih otkrića o špijunskim akcijama američke tajne službe NSA. Ali, za to dugo vremena nije bilo "zelenog svjetla" od strane savezne vlade.