U bliskoj budućnosti stižu vrućine kakvih nije bilo 420 milijuna godina

U bliskoj budućnosti stižu vrućine kakvih nije bilo 420 milijuna godina

FOTO: 123rf

U VRLO bliskoj budućnosti, u narednih 100 do 200 godina, koncentracije CO2 narast će do vrijednosti kakve na Zemlji nisu postojale od razdoblja trijasa, prije 200 milijuna godina. Istovremeno, kroz milijune godina, sjaj Sunca postupno raste. Do početka 23. stoljeća klima bi stoga mogla postati toliko topla kakva nije bila u posljednjih 420 milijuna godina, upozoravaju znanstvenici.

Studija, objavljena u uglednom časopisu Nature Communications, temelji se na 1200 procjena koncentracija CO2 kroz dužu povijest Zemlje u trajanju od gotovo pola milijarde godina. Iz nje proizlazi da će koncentracije CO2 u atmosferi, ako čovječanstvo potroši sva dostupna fosilna goriva, narasti do razina kakve nisu zabilježene u geološkim slojevima starima 420 milijuna godina.

Znanstvenici su u radu istražili objavljene podatke o fosiliziranim biljkama, udjelima izotopa u oceanima i slojevima tla bogatim ugljikom te razinama izotopa bora u fosilnim školjkama.

Prvi autor rada Gavin Foster, profesor geokemije na Sveučilištu u Southamptonu, tumači da se koncentracije CO2 u atmosferi u drevnim razdobljima ne mogu izravno izmjeriti.

„Moramo se oslanjati na neizravne čimbenike u zapisu stijena. U ovoj studiji prikupili smo sve objavljene podatke o raznim vrstama čimbenika kako bismo dobili kontinuirani zapis drevnih razina CO2“, pojasnio je.

Prikupljeni podaci pokazuju da su razine CO2 u prošlosti kroz milijune godina prirodno varirale. U hladnijim razdobljima kretale su se između 200 i 400 ppm (udjela na milijun), dok su za toplijih razdoblja dosezale oko 3000 ppm. Zemlja se trenutno nalazi u jednom od svojih hladnijih razdoblja.

No geološki zapisi također otkrivaju da je brzina kojom se danas mijenja klima vrlo neuobičajena. Naime, razine CO2 narasle su u posljednjih 150 godina od predindustrijskog razdoblja do danas sa 280 ppm na 405 ppm.

Nije samo CO2, nego i Sunce!

Nažalost, problem nije samo u CO2. Na klimu na našem planetu također utječe količina sunčevog zračenja, a ono se u prosjeku, kroz milijune godina značajno pojačalo.

Dan Lunt, profesor klimatskih znanosti na Sveučilištu u Bristolu, kaže da zvijezde, zahvaljujući nuklearnim reakcijama u njima, s vremenom obično postaju sjajnije.

„To znači da je ukupni klimatski efekt prije nekoliko stotina milijuna godina bio manji iako su razine koncentracija CO2 bile visoke. Naši prikupljeni podaci pokazuju da su koncentracije CO2 u prosjeku svakih milijun godina padale za 3 do 4 ppm. To se ne čini kao puno, međutim, bilo je upravo dovoljno da se poništi efekt zatopljenja uzrokovan rastom sjaja Sunca. Čini se da je stoga kroz duže razdoblje neto efekt obje promjene bio prilično postojan“, pojasnio je Lunt.

Koautorica studije, Dana Royer, profesorica na Sveučilištu Wesleyan u SAD-u, kaže da su analizirani podaci konačno ponudili odgovor na dugogodišnji misterij – kako to da se klima na Zemlji nije značajnije zagrijavala s obzirom na činjenicu da se zračenje Sunca pojačavalo.

Najvažniji rezultat studije svakako je analiza koja pokazuje da će razine CO2 do 2250., ako ljudi potroše sva fosilna goriva, narasti na 2000 ppm, kolike nisu bile u posljednjih 200 milijuna godina.

„No, budući da je Sunce tada bilo slabije, neto klimatski efekt bio je niži nego što će biti s istim razinama CO2 u budućnosti. Dakle, ne samo da će rezultirajuće klimatske promjene biti brže od svih koje su se dogodile kroz milijune godina, već će klima biti takva da neće imati prirodnog ekvivalenta, barem ne u zadnjih 420 milijuna godina“, upozorio je Foster.   
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara